Ljubanjski rejon

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ljubanjski rejon
Lюbanskі raёn
Položaj
Država Belorusija
Oblast Minska oblast
Admin. centargrad Ljubanj
Površina1.913,75 km2
Stanovništvo2009.
 — broj st.35.444
 — gustina st.18,52 st./km2
Vremenska zonaUTC+3
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Ljubanjski rejon (blr. Любанскі раён; rus. Лю́банский райо́н) je administrativna jedinica drugog nivoa na krajnjem jugu Minske oblasti u Republici Belorusiji. Administrativni centar rejona je grad Ljubanj.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Ljubanjski rejon obuhvata teritoriju površine 1.913,75 km² i na 11. je mestu po veličini u Minskoj oblasti.[1] Graniči se sa Saligorskim, Starodaroškim i Sluckim rejonima Minske oblasti te sa Gluskim rejonom Mogiljovske oblasti i Akcjabrskim, Petrikavskim i Žitkavičkim rejonima Gomeljske oblasti.

Najvažniji vodotok je reka Aresa koja protiče centralnim delom rejona i čije vode se preko sistema kanala koriste za potrebe privrede u rejonu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ljubanjski rejon osnovan je 17. jula 1924. s administrativnim centrom u Ljubanju koji je tek 1938. administrativno uređen kao varošica (городской посёлок).

Zahvaljujući opsežnim melioracionim radovima tokom 20-ih godina prošlog veka neprohodna močvara je pretvorena u plodnu oranicu, i na teritoriji rejona su osnovane brojne radničke komune (sovhozi).

Tokom Drugog svetskog rata na području ovog rejona delovali su jaki partizanski odredi koji su se borili protiv okupatorskih jedinica.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Prema rezultatima popisa iz 2009. na području Ljubanjskog rejona stalno je bilo naseljeno 35.440 stanovnika ili u proseku 18,51 st./km².[2] Od toga broja oko polovina živi u gradu Ljubanju i varošici Ureča.

Osnovu populacije čine Belorusi (95,61%), Rusi (2,08%) i ostali (1,59%).

Na teritoriji rejona postoji ukupno 126 naseljenih mesta.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Kroz rejon prolazi železnička pruga na relaciji Mogiljov-Baranoviči.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]