Ljubinko Radenković

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ljubinko Radenković
Lični podaci
Datum rođenja(1951-00-00)1951.(72/73 god.)
Mesto rođenjaPlužina, FNR Jugoslavija

Dr Ljubinko Radenković (Plužina, kod Svrljiga, 1951) srpski je filolog, etnolingvista, folklorista, istoričar književnosti i etnolog.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Ljubinko Radenković je rođen u Plužini kod Svrljiga, 1951. godine. Osnovnu školu završio je u Svrljigu, gimnaziju i Višu pedagošku školu (Grupa za srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost) u Nišu, 1972. Studirao je srpskohrvatski jezik i jugoslovenske književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu, gde je i diplomirao 1974. Postdiplomske studije završio je na Filološkom fakultetu u Beogradu gde je i odbranio magistarski rad 1978. godine. Studirao je i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gde je i odbranio doktorsku disertaciju Narodna bajanja kod Južnih Slovena (1990).

Za dopisnog člana SANU izabran je 2018. godine.[2]

Kretanje u službi[uredi | uredi izvor]

Lj. Radenković je bio asistent za lingvistiku u Institutu za pedagoška istraživanja u Beogradu (1975–1977, 1979–1985). Dve školske godine bio je nastavnik Moskovskog državnog univerziteta (MGU), na Međufakultetskoj katedri slovenskih jezika (1977–1979). U Balkanološkom institutu SANU zaposlen je na naučnim projektima od 1985. godine. U zvanju naučni savetnik, rukovodilac je naučnih projekata od 2001. godine do danas. U periodu 2001–2005. obavljao je i funkciju direktora Balkanološkog instituta SANU. Paralelno s naučno-istraživačkim radom bio je i nastavnik na univerzitetima: vanredni profesor Narodne književnosti Filozofskog fakulteta u Nišu (1997–1998), redovni profesor za Narodnu kulturu Srba na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu (2001–2005) i profesor na Doktorskim akademskim studijama na Filološkom fakultetu u Beogradu (2012–2017).

Naučni skupovi[uredi | uredi izvor]

Od 1976. do 2016. godine Radenković je referatima i saopštenjima učestvovao na 91 naučnom skupu, od čega je 40 održano u naučnim institucijama ili univerzitetima 11 evropskih država (Rusija, Francuska, Nemačka, Poljska, Bugarska, Ukrajina, Slovačka, Slovenija, Makedonija, Belorusija, Austrija). Organizator je 10 naučnih skupova od kojih su 4 međunarodna.

Predavanja na inostranim univerzitetima[uredi | uredi izvor]

Osim predavanja na svim državnim univerzitetima Srbije, po pozivu, kao gost-profesor održao je predavanja na univerzitetima u Poljskoj (Varšava, Lublin, Poznanj), Francuskoj (Sorbona 4, Pariz), Austriji (Institut slavistike, Beč), Rusiji (MGU i RGGU, Moskva; Baltički univerzitet, Kalinjingrad), Sloveniji (Filozofski fakultet, Ljubljana), Ukrajini (Institut za etnologiju i folkloristiku, Kijev) i Italiji (Udine).

Članstvo u međunarodnim naučnim organizacijama[uredi | uredi izvor]

Član je Komisije za folklor pri Međunarodnom komitetu slavista, i bio je njen predsednik u dva mandata (2003–2013), kao i Etnolingvističke komisije pri MKS.

Rukovođenje međunarodnim naučnim projektima[uredi | uredi izvor]

U okviru bilateralne naučne saradnje između Srbije i Slovenije bio je rukovodilac projekta (zajedno sa prof. dr Mirjam Mencej iz Ljubljane) „Koncept vremena i prostora kod Južnih Slovena“ (2004–2005). Zajedno sa inostranim članom SANU – Svetlanom Tolstoj bio je rukovodilac višegodišnjeg zajedničkog projekta SANU i RAN (Moskva) „Etnolingvističko istraživanje slovenske kulture“. Član je redakcije međunarodnog časopisa Zbornik Matice srpske za slavistiku i član Uređivačkog saveta slovenačko-italijanskog naučnog časopisa Studia mythologica Slavica (Ljubljana).

Obavljanje drugih odgovornih funkcija[uredi | uredi izvor]

Osim naučno-nastavnog rada paralelno je obavljao i druge odgovorne društvene funkcije. Bio je glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost i kulturu „Raskovnik“ (1982–2000), direktor Balkanološkog instituta SANU (2001–2005), načelnik Odseka za proučavanje naroda Centra za naučna istraživanja SANU u Kragujevcu (2001–2005), član Saveta dijaspore Savezne vlade Srbije i Crne Gore (2001–2002), član i zamenik predsednika Republičkog odbora za rešavanje o sukobu interesa (2004–2009), član i predsednik Komisije za kapitalna dela pri Sekretarijatu za kulturu Beograda, ocenjivač projekata osnovnih istraživanja u Ministarstvu nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije. Sada obavlja funkciju zamenika predsednika Skupštine Vukove zadužbine, člana Odbora za dodelu nagrade za nauku i rukovodioca tribine „Kulturno nasleđe“.

Naučni rad[uredi | uredi izvor]

Do sada je u raznim naučnim i stručnim publikacijama Radenkoviću objavljeno 366 radova, od toga, 6 knjiga, 7 priređenih dela i 353 studija i članaka. Osim toga, objavljeno mu je i 20 prevoda naučnih članaka i studija, kao i folklornih dela s ruskog jezika. Njegova potpuna bibliografija nalazi se na sajtu Balkanološkog instituta SANU: www.balkaninstitut.com, a oko 60 njegovih skeniranih naučnih radova dostupno je na sajtu: https://balkaninstitut.academia.edu/LjubinkoRadenkovic. Od objavljenih naučnih radova 64 su na stranim jezicima (ruski, engleski, nemački, poljski, ukrajinski, italijanski i slovenački). Bio je i saradnik dva međunarodna kapitalna enciklopedijska izdanja: Lexikon des Mittelalters (München, 1997) i Slavяnskie drevnosti. Эnciklopedičeskiй slovarь pod redakcieй N. I. Tolstogo (Moskva, 2012). Saradnik je i Srpske enciklopedije (SANU i Matica srpska).

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Knjige[uredi | uredi izvor]

  • Urok ide uz polje. Narodna bajanja, Gradina, Niš 1973,1–147.
  • Narodne basme i bajanja, Gradina – Niš, Jedinstvo – Priština, Svetlost – Kragujevac, 1982, 1–528.
  • Narodna bajanja kod Južnih Slovena, Prosveta, Balkanološki institut SANU, Posebna izdanja, knj.60, Beograd 1996, 1–346 .
  • Simbolika sveta u narodnoj magiji Južnih Slovena, Balkanološki institut SANU, Posebna izdanja, knj. 67, Prosveta, Niš 1996, 1–386.
  • Slovenska mitologija. Enciklopedijski rečnik, redaktor (zajedno sa Svetlanom Tolstoj) i autor 37 odrednica, Zepter Book World, Beograd 2001, XXXV+593+LXXVI.

Priređena dela[uredi | uredi izvor]

  • Usmeno narodno stvaralaštvo. Zbornik radova o našem folkloru, «Narodna knjiga», Beograd 1982, 202 str.
  • N. I. Tolstoj, Jezik slovenske kulture, Prosveta Niš 1995 (izbor studija i pogovor), 367 str.
  • Slovenski folklor i folkloristika na razmeđi dva milenijuma, Balkanološki institut SANU, Posebna izdanja 101, Beograd 2008, 501 str.
  • Etnolingvistička proučavanja srpskog i drugih slovenskih jezika. U čast akademika Svetlane Tolstoj, SANU, Odeljenje jezika i književnosti, Beograd 2008 (Srpski jezik u svetlu savremenih lingvističkih teorija, knj. 3), 439 str. (zajedno sa P. Piperom).
  • Zajedničko u slovenskom folkloru: zbornik radova/urednik Ljubinko Radenković – Beograd: Balkanološki institut SANU, 2012. Posebna izdanja, knj. 117, 435 str.
  • Srpska narodna kultura između Istoka i Zapada/ urednik Ljubinko Radenković, Balkanološki institut SANU, Posebna izdanja, knj. 127, Beograd 2014, 190 str.

Odabrani radovi na srpskom jeziku[uredi | uredi izvor]

  • Leksičko–frazeološka rekonstrukcija religijsko–mitoloških predstava u vezi s kamenom. Naučni sastanak slavista u Vukove dane, MSC, knj. VI, sv.1, Beograd 1977, 445–459.
  • Strukturno–tipološke karakteristike znakovnosti pisanih magijskih formula i drugih bajaličkih formi. Naučni sastanak slavista u Vukove dane, MSC, knj. VII, sv. 1, Beograd 1978, 387–403.
  • Semantika ponašanja na Veliki četvrtak. Književna kritika XI, br.4, Beograd 1980, 29–40.
  • Metodološki aspekti istraživanja semiotike teksta. Na primerima tekstova tradicijske kulture. Delo XXVI, br.11–12, Beograd 1980, 99–118.
  • O značenju jednog sakralnog teksta o konoplji ili lanu kod slovenskih i balkanskih naroda. Naučni sastanak slavista u Vukove dane, MSC, knj.11, Beograd 1981, 207–217.
  • Prolegomena za semiotičku interpretaciju dečjeg stvaralaštva. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, knj.14, Beograd 1981, 243–299.
  • Ženidba na prevaru. O značenju narodne pesme „Stojan i Ljiljana“. Usmeno narodno stvaralaštvo, „Narodna knjiga“, Beograd 1982, 123–145.
  • Imena nečiste sile u narodnim bajanjima. Leksikografija i leksikologija, „Matica srpska“, Novi Sad 1984, 141–146.
  • Simbolika sunca i ptice u dečjim pisanim radovima. Književnost i jezik XXXI, br. 3–4, Beograd 1984, 81–86.
  • Ljubavna magija – simbolika promene. M. Mijušković, Ljubavne čini, „Narodna knjiga“, Beograd 1985, 5–25 (predgovor).
  • Predstave o uroku i uricanju kod slovenskih naroda. T. R. Đorđević, Zle oču u verovanju Južnih Slovena, „Prosveta“, Beograd 1985, 367–380 (pogovor).
  • Simbolika boja u narodnim bajanjima slovenskih naroda. Književna istorija XIX, 73–74, Beograd 1986, 3–32.
  • Čudotvorna loza hilendarska. Etnološke sveske VII, Beograd–Topola 1986, 47–52.
  • Mesto isterivanja nečiste sile u narodnim bajanjima slovensko–balkanskog areala. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu, knj.50, Beograd 1986, 201–222.
  • Mitski atributi Starine Novaka u epskoj poeziji Južnih Slovena i Rumuna. Starina Novak i njegovo doba, Balkanološki institut SANU, Beograd 1988, 211–249.
  • Neki vidovi anti–ponašanja u folklornim tekstovima, (Some Forms of Antibehaviour of Mythological Beings in Folk Texts). Srpska fantastika, SANU, Naučni skupovi, knj. XLIV, Odeljenje jezika i književnosti, knj.9, Beograd 1989, 93–100.
  • Narodne molitvice. Folklor u Vojvodini, sv. 7, Novi Sad 1991, 70–78.
  • Međuratni časopis „Letopis Timočke eparhije“. Raskovnik XVII, br. 63–66, Beograd 1991, 113–120.
  • Skopski predratni časopis „Etnologija“. Raskovnik XVIII, br.67–68, Beograd 1992, 129–144.
  • Kult pisane reči kod Južnih Slovena. Srpska Vizantija, Beograd 1993, 227–234.
  • Doprinos Tihomira R. Đorđevića istraživanju mitoloških bića. Balcanica XXV–2, Beograd 1994, 21–26.
  • Pogledi Stojana Novakovića na narodnu kulturu. Stojan Novaković – ličnost i delo, SANU, Odeljenje istorijskih nauka, knj. LXXVII, Beograd 1995, 405–413.
  • Mitološka bića vezana za rođenje deteta. Etno–kulturološki zbornik, knj. 1, Svrljig 1995, 35–40.
  • Pogledi Nikite I. Tolstoja na slovensku narodnu kulturu. N. I. Tolstoj, Jezik slovenske kulture, Prosveta, Niš 1995, 357–365.
  • Mitološka bića u Rječniku JAZU. Folklor u Vojvodini, sv. 9, Novi Sad 1995, 227–233.
  • Mitološka bića vezana za godišnje praznike (Mythological Beinos Linked to Annual Festivites). Etno–kulturološki zbornik, knj. II, Svrljig 1996, 61–65.
  • German – Đerman–Džerman. Pirotski zbornik, knj. 22, Pirot 1996, 277–286.
  • Hleb u narodnoj magiji balkanskih slovena (Bread in Folk Megic Rituals of the Balkan Slavs). Hlяbъt v slavяnskata kultura, Etnografski institut s muzeй – BAN, Sofiя 1997, 145–155.
  • Predstave o đavolu u verovanjima i folkloru balkanskih Slovena. Zbornik Matice srpske za slavistiku 53, Novi Sad 1997, 15–38.
  • Vučja tema u poeziji Vaska Pope (Wolfs Theme in Vasko Popa's Poetry). Poezija Vaska Pope. Zbornik radova, Institut za književnost i umetnost, Beograd 1997, 179–187.
  • Dъna – stari slovenski naziv jedne bolesti ( Dъna– staroe slavяnskoe nazvanie bolezni). Slovo i kulьtura, Pamяti Nikitы Ilьiča Tolstogo, t. II, Moskva 1998, 190–197.
  • Demonska svadba (Demonic Wedding). Kodovi slovenskih kultura 3, Beograd 1998, 154–162.
  • Todorica – „konjska slava“ (Todorica – „Horse Saint Patron's Day“). Etno–kulturološki zbornik, knj. IV, Svrljig 1998, 119–124.
  • Arapske i srpske narodne pripovetke. Raskovnik XXIV, sv. 93–94, Beograd 1998, 113–125.
  • Pripevi „lado“ i „leljo“ u narodnim pesmama istočne i južne Srbije (Songs „Lado“ and „Leljo“ in Folk Songs Ofeeastern and Southern Serbia). Etno–kulturološki zbornik V, Svrljig 1999, 127–132.
  • Strašila za decu – neke slovenske paralele. Žizneniяt cikъl. Dokladi ot bъlgaro–srъbska naučna konferenciя, Etnografski institut s muzeй, Sofiя 2000, 146–155.
  • Kurdske narodne pripovetke. M.B. Rudenko, Mudri saveti. Kurdske narodne pripovetke, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd 2000, 9–22 (predgovor).
  • Magijska funkcija polnih organa. Erotsko u folkloru Slovena, Zbornik radova, priredio D. Ajdačić, “Stubovi kulture”, Beograd 2000, 25-32.
  • Mitološki gospodari gradonosnih oblaka. Slovenske paralele (Mythological Masters Hail-Bearing Clouds. Slav parallels). Zbornik Etnografskog muzeja u Beogradu 1901-2001, Beograd 2001, 445-453.
  • Sveti Sava u narodnom predanju. Kult svetih na Balkanu, Liceum 5, Kragujevac 2001, 89-106.
  • Nazivi veštice kod balkanskih Slovena (Naimenovaniя vedьmы u balkanskih slavяn). Slavяnskie эtюdы. Sbornik k юbileю S. M. Tolstoй, RAN, Institut slavяnovedeniя, Moskva, 1999, 379–388.
  • Slovenska predanja o ubijanju staraca u kontekstu kulture. Zbornik Matice srpske za slavistiku 63, Novi Sad 2003, 217-236.
  • Svoj i tuđ u narodnoj kulturi. Integracija i tradicija, Priredio Mile Savić, Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd 2003, 213-219.
  • Cvetni vrt korejskog pesnika Midanga, Pogovor za knjigu: So Đong Đu, Na brijegu u podne, prevod dr Kim Sang Hun, Beograd 2003, 147-155.
  • Udaranje u obredima životnog kruga. Kodovi slovenskih kultura 9, Beograd 2004, 182-188.
  • Krivotvorenje folklora i mitologije. Neki slovenski primeri (Forgeries in Folklore and Mythology some Slavic Examples). Zbornik Matice srpske za književnost i jezik LIII, sv. 1-3, Novi Sad 2005, 29-44.
  • Dodir sa svetim u narodnom hrišćanstvu. Neke slovenske paralele (In Touch with Holiness: Folk Christianity). Svakodnevna kultura u postsocijalističkom periodu, Etnografski institut SANU, Zbornik 22, Beograd 2006, 315-327.
  • Zao duh nežit u slovenskim pisanim spomenicima i narodnoj kulturi. Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku, knj. L, Novi Sad 2007, 695-712.
  • Slovenska mitološka bića – predstave i poreklo (Slavяnskie mifologičeskie suщestva – predstavleniя i proishoždenie). Zbornik Matice srpske za slavistiku 73, Novi Sad 2008, 315-323.
  • „Teonimi“ u slovenskom folkloru („Theonyms“ in Slav Folklore). Slovenski folklor i folkloristika na razmeđi dva milenijuma, Balkanološki institut SANU, Posebna izdanja 101, Beograd 2008, 265-280.
  • Narodne predstave o sudbini kod Slovena (Über die Vorstellungen vom Schicksal im Volksglauben der Slawen). Grenzüberschraeitungen: Traditionen und identitäten in Südosteuropa. Festschrift für Gabriella Schubert Herausgegeben von Wolfgang Dahmen, Petra Himstedt-Vaid und Gerhard Ressel, Wiesbaden 2008 (= Balkanologische Veröffentlichungen Bd. 45), 494-498.
  • Lutajuće duše (Bluždaющie duši). Etnolingvistička proučavanja srpskog i drugih slovenskih jezika. U čast akademika Svetlane Tolstoj, SANU, Odeljenje jezika i književnosti, Beograd 2008, 349-362.
  • Boja kao obeležje mitoloških bića – slovenske paralele (Cvet kak priznak mifologičeskih suщestv – slavяnskie paralleli). Južnoslovenski filolog LXIV, Beograd 2008, 337-346.
  • Kamen u pravnim običajima. Arhiv za pravne i društvene nauke, knj. CXXIV, br. 3-4, Beograd 2008, 277-291.
  • Vampir-vukodlak-vъrkolak. Moć književnosti. In memoriam Ana Radin, Balkanološki institut SANU, Posebna izdanja, knj. 110, Beograd 2009, 279-286.
  • Nazivi mitoloških bića kod Srba na Kosovu i Metohiji. Kosovo i Metohija u civilizacijskim tokovima. Međunarodni tematski zbornik, knj. 1, Jezik i narodna tradicija, Univerzitet u Prištini, Filozofski fakultet, Kosovska Mitrovica 2010, 217-228.
  • Narodna predanja o određivanju sudbine: slovenske paralele (Oral Tradition about Determining the Fate – Slavic Parallels). Živa reč. Zbornik u čast prof. dr Nade Milošević-Đorđević, Balkanološki institut SANU, Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd 2011, 511-534.
  • Tito između realnosti i folklora (Tito between Reality and Folklore). Književna istorija XLIII/143-144, Beograd, 2011, 317-331.
  • Zao čas u verovanju slovenskih naroda („Neroven“, „lih čas“ v poverьяh slavяnskih narodov). Studia mythologica Slavica XIV, Ljubljana-Udine, 2011, 213-218.
  • O jednom opšteslovenskom folklornom motivu: jagnje na putu u demonološkim predanjima (Ob odnom obщeslavяnskom folьklornom motive: barašek/kozlenok na doroge v bыličkah). Jezik, književnost, kultura: Novici Petkoviću u čast. Zbornik radova, Institut za književnost i umetnost – Filološki fakultet, Beogradu 2011, 365-377.
  • Anegdote o Titu i njegovim savremenicima (Tito and his Associates in anecdotes). Godišnjak Katedre za srpsku književnost sa južnoslovenskim književnostima za školsku 2010/2011. godinu. Posvećeno uspomeni na prof. dr Radmilu Pešić, t. VI, Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd 2011, 255-264.
  • O ličnim imenima mitoloških bića u nekim slovenskim kletvama i frazeologiji. Poznańskie Studia Slawistyczne 3 (Zaklęcie, zamówienie, zaźeganie. Magiczna moc słów w folklorze słowiańskim, Uniwersytet im. Adama Mickiewicza w Poznaniu, Poznań 2012, 145-158.
  • Kućna zmija u verovanju i predanju slovenskih naroda (The domestic Snake in the Beliefs and Traditions of the Slavs). Guje i jakrepi: književnost, kultura, Balkanološki institut SANU, Posebna izdanja 120, Beograd 2012, 167-184.
  • Komparativno pručavanje slovenskog folklora. Zajedničko u slovenskom folkloru, zbornik radova, Balkanološki institut SANU, Posebna izdanja 117, Beograd 2012, 9-16.
  • Mitološki elementi u slovenskim narodnim predstavama o žabi (Mythological Elements in Slavic Notions of Frogs). Zajedničko u slovenskom folkloru, zbornik radova, Balkanološki institut SANU, Posebna izdanja 117, Beograd 2012, 379-397.
  • Perunika – cvet nebeskog ili htonskog sveta (German Iris – The Flower from the Heavenly or chthonian World“?). Studia mythologica Slavica XVI, Ljubljana 2013, 105-116.
  • Vreme u narodnoj demonologiji Slovena (Vremя v narodnoй demonologii slavяn). Vreme, vakat, zeman. Aspekti vremena u folkloru. Zbornik radova. Institut za književnost i umetnost, Beograd 2013, 15-38.
  • Slava“ – porodični praznik Srba (Slava – the Serb family Feast). Zbornik Matice srpske za slavistiku 84, Novi Sad 2013, 9-23.
  • Vodeni duh – vodenjak. Slovenske paralele. Aquatica: književnost, kultura, ur. M. Detelić, L. Delić, Balkanološki intitut SANU, posebna izdanja 124, Beograd 2013, 163-174.
  • Slovenska narodna demonologija na sinhronom i dijahronom planu (Slavяnskaя narodnaя demonologiя v sinhronii i diahronii).Zbornik Matice srpske za slavistiku 83, Novi Sad 2013, 9-23.
  • Mitološki gospodari šuma - slovenske paralele (Mythological Masters of Woods - slavic Parallels). Promišljanje tradicije: folklorna i literarna istraživanja. Zbornik radova posvećen M. Drndarski i N. Ljubinkoviću, Institut za književnost i umetnost, Posebna izdanja XXXVII, Beograd 2014, 339-358.
  • Semantika kućnog prostora (na primerima srpske tradicionalne kuće) (Semantic of domestic Space. Examples of the traditional Serbian House). Graditeljsko nasleđe u Srbiji.Zbornik u čast dr Dobroslava Bojka St. Pavlovića, Zavod za pručavanje kulturnog razvitka, Beograd 2014, 20-42.
  • Južnoslovenska narodna demonologija između Istoka i Zapada (South Slavic Folk Demonology Between East and West). Srpska narodna kultura između Istoka i Zapada, Balkanološki institut SANU, Posebna izdanja 127, Beograd 2014, 9-42.
  • Veselin Čajkanović u svom vremenu i danas. Legende Beogradskog univerziteta: Hugo Klajn, Veselin Čajkanović, Radomir D. Lukić, Vojin Matić, priredile M. Vranić-Ignjačević i D. Stolić, Univerzitet u Beogradu, Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ u Beogradu, Beograd 2014, 196-202.
  • Slovenska folkloristika danas - nasleđe i inovacije. Savremena srpska folkloristika II, Institut za književnost i umetnost, Beograd 2015, 45-61.
  • Značaj dela Vuka Karadžića za izučavanje srpske mitologije. Vuk Stefanović Karadžić (1787-1864-2014), SANU, Naučni skupovi, knj. CLVI, Odeljenje jezika i književnostu, knj. 27, Beograd 2015, 415-429.
  • Vampir između bezopasnog strašila i krvopije. Krv: književnost, kultura, Balkanološki institut SANU, Posebna izdanja 134, Beograd 2016, 265-284.
  • Svoje i tuđe selo – neke slovenske paralele. Srbi i srpsko: zbornik radova, ur. D. Ajdačić, „Alma“, Beograd 2016, 113–121.
  • Podne i podnevni demoni kod Slovena. Zbornik Matice srpske za slavistiku 91, Novi Sad 2017, 9-22.

Radovi na ruskom[uredi | uredi izvor]

  • Simvolika cveta v slavяnskih zagovorah. Slavяnskiй i balkanskiй folьklor. Rekonstrukciя drevneй slavяnskoй duhovnoй kulьturы: istočniki i metodы, Akademiя nauk SSSR, Institut slavяnovedeniя i balkanistiki, Moskva, 122–148.
  • Durnoй glaz v narodnыh predstavleniяh slavяn. Živaя starina, 3 (7), Moskva 1995, 33–35.
  • Zagovorы serbskogo Pomoravья. Živaя starina 1 (17), Moskva 1998, 15–16.
  • Vodяnoй bыk v predaniяh balkanskih slavяn. POLYTROPON. K 70–letiю Vladimira Nikolaeviča Toporova, RAN, Institut slavяnovedeniя, Moskva 1998, 439-446.
  • Golos v narodnыh zagovorah юžnыh slavяn. Mir zvučaщiй i molčaщiй. Semiotika zvuka i reči v tradicionnoй kulьture slavяn, Institut slavistiki RAN, Moskva 1999, 200–209.
  • Nazvaniя demonov, veduщie proishoždenie ot deteй, umerših do kreщeniя u slavяn. Balcanica XXXIV, Belgrade 2004, 203-221.
  • Opasnoe vremя v narodnыh predstavleniяh slavяn. Balcanica XXXV, Belgrade 2005, 71-90.
  • Slavяnskiй folьklor i folьkloristika na rubeže XX-XXI vekov: tekst i kontekst. Pervый vserossiйskiй kongress folьkloristov. Sbornik dokladov, t. III, Moskva 2006, 34-40.
  • “Berkman” i drugie duhi – vlastiteli zemnыh nedr u slavяn. Vostok i zapad v balkanskoй kartine mira. Pamяti Vladimira Nikolaeviča Toporova, RAN, Institut slavяnovedeniя, Moskva 2007, 258-265.
  • Beloe i černoe kak priznaki mifologičeskih suщestv (na slavяnskom materiale). Balkanskie čteniя 9: Terra balcanica, terra slavica. K юbileю T. V. Civьяn, RAN, Institut slavяnovedeniя Moskva 2007, 80-92.
  • Velikanы, dikie i innыe „čužie“ lюdi (Gigants and other „alien“ Creatures). „Etnolingwistyka“ 20, Uniwersytet Marii Curie-Sklodowskiej, Lublin 2008, 95-106.
  • O simvolike vinogradnoй lozы. Živaя starina 4 (60), Moskva 2008, 14-16.
  • Ukrыtie starikov kak эlement obrяda perehoda (na materiale predaniй ob ubienii starikov). Perehodы. Peremenы. Prevraщeniя. Balkanskie čteniя 10, Institut slavяnovedeniя RAN, Moskva 2009, 107-114.
  • Vnešnostь mifologičeskih suщestv: slavяnskie paralleli. Studia mythologica Slavica XII, Udine-Ljubljana 2009, 153-168.
  • O simvolike neplodovыh derevьev (na юžnoslavяnskom materiale). Acta linguistica Petropolitana. Trudы Instituta lingvističeskih issledovaniй, t. VI, č. 1 (Эtnobotanika: rasteniя v яzыke i kulьture), Sankt-Peterburg 2010, 102-107.
  • Čisla v narodnoй magii юžnыh slavяn. Živaя starina 2(66), Moskva 2010, 31-34.
  • Ob odnom iranizme na Balkanah: peri „feя. Slova. Konceptы. Mifы. K 60-letiю A. F. Žuravleva, Institut slavяnovedeniя RAN, „Indrik“, Moskva 2011, 318-325.
  • Krasnый cvet v pogrebalьnoй obrяdnosti i narodnoй demonologii slavяn. Balkanskiй spektr: ot sveta k cvetu. Balkanskie čteniя 11, Institut slavяnovedeniя RAN, Moskva 2011, 94-99.
  • Sravnitelьnoe izučenie slavяnskogo folьklora (na materiale demonologičeskih predaniй). Ot kongressa k kongressu. Materialы Vtorogo Vserossiйskogo kongressa folьkloristov. Sbornik dokladov, t. 2, Moskva 2011, 64-75.
  • Čužie parni na večerinke: severnorusskie i юžnoslavяnskie paralleli odnogo folьklornogo sюžeta. Rяbininskie čteniя-2011. Materialы VI naučnoй konferencii po izučeniю i aktualizacii kulьturnogo naslediя Russkogo Severa, Petrozavodsk 2011, 371-374.
  • O gromkom/zыčnom golose v bыlinah. (Nekotorыe slavяno-rumыnskie paralleli). Klassičeskiй folьklor segodnя: Materialы konferencii, posveщennoй 90-letiю so dnя roždeniя Borisa Nikolaeviča Putilova, SPb. Dmitriй Bulanin, 2011, 76-84.
  • Opasnыe mesta v slavяnskoй narodnoй demonologii. Slavяnskiй i balkanskiй folьklor, Vыp. 11: Vinogradьe / Otv. Red. A. V. Gura, Institut slavяnovedeniя RAN, Moskva 2011, 73-88.
  • Izvesten li юžnыm slavяnam lešiй?Živaя starina 4(72), Moskva, 2011, 34-37.
  • Ubienie starikov. Slavяnskie drevnosti. Эtnolingvističeskiй slovarь pod obщeй redakcieй N. I. Tolstogo, t. 5, Moskva 2012, 339-341.
  • Simvolika čisel v narodnoй magii юžnыh slavяn. Čisla v sisteme kulьturы, sost. M. V. Ahmetova, Rossiйskiй gosudarstvennый gumanitarnый universitet, Moskva 2012, 56-84.
  • Nekotorыe aktualьnыe voprosы slavяnskoй folьkloristiki segodnя. Slov’яnsьki obriї. Zbirnik naukovih pracь, vip. 4, Nacionalьna akademiя nauk Ukraїni. Ukraїnsьki komitet slavistiv, Kiїv 2012, 185–190.
  • Ličnыe imena mifologičeskih suщestv. Ethnolinguistica Slavica. K 90-letiю akademika Nikitы Ilьiča Tolstogo, red. S.M. Tolstaя, „Indrik“, Moskva 2013, 58-72.
  • Nož v vihre: ob odnom mifologičeskom sюžete v slavяnskom folьklore. Slavica Svetlanica. Яzыk i kartina mira: K юbileю Svetlanы Mihaйlovnы Tolstoй, Moskva: „Indrik“, 2013, 239-247.
  • Čert i/ili meževoй: o naimenovanii besa „čert“ u slavяn. Wiener Slavistisches Jahrbuch. Neue Folge 2, Institut für Slawistik der Universität Wien, Wiesbaden 2014, 152-162.
  • Čudotvornыe rasteniя: nekotorыe slavяnskie paralleli. Slovo.ru: Baltiйskiй akcent, Kaliningrad: Izdatelьstvo Baltiйskiй federalьnый universitet im. I. Kanta 2014,№3-4,37-48.
  • Tureckie naimenovaniя mifologičeskih suщestv u юžnыh slavяn (Turkish Names of Mythical Beings Among the South Slavs). Slavяnovedenie 4, Institut slavяnovedeniя RAN, Moskva 2015, 31-38.
  • „Hodяčiй“ pokoйnik v duhovnoй kulьture slavяn. Slavische Geisteskultur: Ethnolinguistische und philologische Forschungen, Teil 1. Slavяnskaя duhovnaя kulьtura: эtnolingvističeskie i filologičeskie issledovaniя, častь 1, Philologica Slavica Vindobonensia, Band 2, PL Academic Research, Frankfurt am Main, Bern, Bruxelles, New York, Oxford, Warszawa, Wien 2016, 141-156.
  • Naimenovaniя mifologičeskih suщestv dlя ustrašeniя deteй u slavяn. Demonologiя kak semiotičeskaя sistema. IV Meždunarodnaя naučnaя konferenciя. Rossiйskiй gosudarstvennый gumanitarnый universitet. Centr tipologii i semiotiki folьklora, Moskva, 15–17 iюnя 2016. Tezisы dokladov, 115-118.

Radovi na engleskom[uredi | uredi izvor]

  • The Symbolical Status of Animals in Folk Magic. The Magical and Aesthetic in the Folklore of Balkan Slavs, Belgrade 1994, 21–26.
  • Contribution of Nikita Tolstoy to the Study of old Slavic Culture. Facta Universitatis series Linguistics and Literature, Vol. 1, No 3, Niš 1996, 137–139.
  • Apocryphal Prayers and Apotropaisms among Southern Slavs. Balcanica XXVIII, Belgrade 1997, 151–163.
  • Popular Sorcery with South Slavs. Serbian Literaty Magazine 3, Belgrade 1998, 141–161.
  • Slav Beliefs on Changelings. Balcanica XXXII-XXXIII, Beograd 2003, 143-154.
  • Bread in the Folk Culture of the Serbs inits Pan-Slavic Context. Balcanica XLV, Belgrade 2014, 165-186.

Radovi na nemačkom[uredi | uredi izvor]

  • Die Symbolik des menschlichen Körpers in der Südslawischen Zauberspruch–Tradition. Körper, Essen und Trinken im Kulturständnis der Balkanvölker, Balkanologische veröffenntlichungen, Band 19, Berlin 1991, 183–193.
  • Die Symbolik der Pflanzen der volkstümlichen Magie der Slawen auf dem Balkan. Balcanica XXVI, Beograd 1996, 211–249.
  • Zaubersprüche (incantanenta),VI. Slavische Literaturen. Lexikon des Mittelalters IX, München 1998, 490–492.

Radovi na italijanskom[uredi | uredi izvor]

  • I demoni meridiani presso gli slavi. Il SoleLuna presso gli slavi meridionali I, Edizioni dell’ Orso, Alessandria 2017, 3-18.

Radovi na poljskom[uredi | uredi izvor]

  • Semantyka słowiańskich obrzędow wielkoczwartkowych. Studia semiotyczne XII, Wrocław–Warszawa–Kraków–Gdańsk–Lódž 1982, 101–112.
  • Znaczenie pewnego tekstu o konopiach czy lnie w folklorze narodow słowiańskich i balkanskich. Etnografia Polska XXX, z.1, Warzsawa 1986, 201–211.
  • Duch wodny – wybrane paralele słowiańskie. Bunt tradycji – tradycja buntu. Księga dedykowana Profesorowi Krzysztofowi Wrocławskiemu, Instytut Slaswistyki Zachodniej i Południowej. Wydział Polonistyki Uniwersytet Warszywski, Warszawa 2008, 319-330.
  • Tito jako bohater mityczny. Komunistyczni bohaterowie, t. I. Tradycja, kult, rytuał. Red. M. Boguslawskiej i dr., Wydzjał Polonistyki Uniwersytetu Warszawskiego, Wydawnictwo Librion, Warszawa-Kraków 2011, 125-138.

Radovi na ukrajinskom[uredi | uredi izvor]

  • Deяkі aktualьnі pitannя sučasnoї slavяnskoї folьkloristiki. Slov'яnsьkiй svit, vip. 8, Kiїv 2010, 98-107.
  • Demonične vesillя v narodnih perekazah: slov'яnsьki paraleli. Sučasna zarubižna etnologiя: antologiя, U 2 t. T. 2 / Golov. red. G. Skripnik, NANU Ukraїni, IMFE im M. T. Rilьsьkogo, Kiїv 2011, 287-293.
  • Usni narativi pro deržavnih diяčiv: sučasni modeli tradiciйnih sюžetiv. Slov`яnskiй svit, vip. 10, IMFE im M. T. Rilьsьkogo NANU Ukraїni, Kiїv 2012, 162-174.
  • Slava – rodinne svяto u serbiv. Narodna tvorčistь ta etnologiя, №1 (353), Institut mistectvoznavstva, folьkloristiki ta etnologiї im. M. T. Rilьskogo NAN Ukraїni, Kiїv 2015, 15–22.

Radovi na slovenačkom[uredi | uredi izvor]

  • Slovanska boginja Mokoš. Vprašanje rekonstrukciji. “Sodobnost international“ 11, Ljubljana 2013, 1590-1602.

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]