Njeguš

Koordinate: 40° 38′ 00″ S; 22° 04′ 00″ I / 40.633333° S; 22.066667° I / 40.633333; 22.066667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Njeguš
Νάουσα

Administrativni podaci
Država Grčka
PeriferijaSredišnja Makedonija
OkrugImatija
OpštinaNjeguš
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 200122.288
 — gustina74,07 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate40° 38′ 00″ S; 22° 04′ 00″ I / 40.633333° S; 22.066667° I / 40.633333; 22.066667
Vremenska zonaUTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST)
Aps. visina345 m
Površina300,89 km2
Njeguš na karti Grčke
Njeguš
Njeguš
Njeguš na karti Grčke
Poštanski broj592 00
Registarska oznakaΗΜ

Njeguš[1] (Neguš, Njegoš, grč. Νάουσα, Nausa) grad je u Grčkoj, drugi po veličini u okrugu Imatija, na severozapadu periferije Središnja Makedonija.

Položaj opštine Nausa u prefekturi Imatija

Položaj[uredi | uredi izvor]

Grad se nalazi u severnom delu Egejske Makedonije, na oko 90 kilometara zapadno od Soluna. Grad se smestio u podnožju planine Vermion. Nadmorska visina grada je oko 350 metara.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje Njeguša naseljeno je u antičko doba. Danas su ovde otkriveni ostaci rimskog grada na tada veoma važnom putu Ignjacija. U ratdoblju 7. i 8. veka na ovom području naseljavaju se Sloveni i javlja se naselje pod imenom „Neguš“. Grad je bio i u okviru Dušanovo carstva tokom 14. veka, da bi 1390. godine sa ostatkom Makedonije pao pod vlast Osmanlija.

Njeguš se tokom Grčkog ustanka 20-ih godina 19. veka javlja kao središte ustanka u Makedoniji, koji je krvavo ugušen 1822. godine opsadom i uništavanjem grada od strane osmanske vojske. Posle Grčko-turskog rata mesno muslimansko stanovništvo iseljeno je u Tursku, a na njihovo mesto doseljeni su Grci iz Male Azije.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Današnje stanovništvo je mahom grčko sa jakim cincarskim elementom. U gradu živi i manja skupina Roma.

U poslednja tri popisa zabeleženo je sledeće kretanje stanovništva:

Demografija
1981.1991.2001.
19.43019.794-
Demografija
1981.1991.2001.
-22,63722,288

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Cvijić 1906, str. 496.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Cvijić, Jovan (1906). Osnove za geografiju i geologiju Makedonije i Stare Srbije. Tom 2. Beograd. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]