Džad Tramp

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Džad Tramp
Datum rođenja(1989-08-20)20. avgust 1989.(34 god.)
Mesto rođenjaBristol, Engleska, UK
NadimakKec u rukavu (Ace In The Pack)
Džadernot (Juddernaut)
Karijera2005—
Najbolja pozicija1 (Novembar–Decembar 2012, Februar – Mart 2013, Avgust 2019–) [1]
Trenutna pozicija4 [2]
Zarada£4,089,754
Najveći brejk147 (8 puta)[1]
Ukupno trocifrenih brejkova901 [1]
Rangirani turniri28

Džad Tramp (engl. Judd Trump; rođen 20. avgusta 1989, Bristol, Engleska) je profesionalni igrač snukera.

Amaterska karijera[uredi | uredi izvor]

Bio je U-13 i U-15 prvak Engleske, a sa 14 godina plasirao se i u polufinale SP-a U-21. Također sa 14 godina postao je najmlađi igrač u istoriji koji je ostvario maksimalni brejk na nekom takmičenju, srušivši rekord Ronija O'Salivana iz 1991.

Profesionalna karijera[uredi | uredi izvor]

U profesionalce je prešao u sezoni 2005/2006. i na Welsh Openu postao je najmlađi igrač ikad koji se kvalifikovao za glavni deo nekog rangirnog turnira.

Tramp je 2007. postao i treći najmlađi igrač ikad koji se plasirao na SP (mlađi od njega bili su Stefen Hendri i O'Salivan, a na listi 17-godišnjaka koji su se plasirali na SP nalazi se još i Liu Ćihung), pobedivši u poslednjem kolu kvalifikacija 10-5. U 1. kolu igrao je protiv svetskog prvaka iz 2005, Šona Marfija, i izgubio 6-10, iako je vodio 6-5.

Tramp nije nastavio u takvoj formi u sezoni 2007/2008, plasiravši se jedino u 1/16 finala na Welsh Openu. Nije se uspeo plasirati ni na SP 2008, nakon što mu se Svaila revanširao u kvalifikacijama pobedivši ga 9-10, iako je Trump vodio 9-7.

Stvari su se promenile u narednoj sezoni, u kojoj se Trump plasirao u glavni žreb na prva 4 turnira sezone. Na Grand Priju je profitirao nakon što se s turnira povukao Grejm Dot. U 1/8 finala savladao je Džoa Perija 5-2, uprkos tome što je priznao da nije igrao dobro i što je Peri osćao da je nadigrao Trampa. Zatim je došla njegova najveća pobjeda u dotadašnjoj karijeri: savladao je O'Salivana 5-4 i plasirao se u polufinale, u kojem je ipak bolji bio Higins 4-6. U kvalifikacijama za turnir u Bahreinu pobedio je dvostrukog svetskog prvaka Marka Vilijamsa. Također je osvojio kvalifikacioni turnir za Masters 2009, ali ga je već u 1. kolu porazio Mark Alen. Opet se nije uspeo plasirati na SP, izgubivši u kvalifikacijama od Lija 8-10, iako je vodio 6-3. Takođe je primetio da Tramp nije sledio običaj izvinjavanja prilikom slučajnih ubačaja i zaključio: "Sve što sam čuo o njemu u posljednjih 5 godina jest koliko je dobar. Danas je upropastio prednost od 6-3 i nadam se da će biti zapamćen po tome." Tramp je završio sezonu unutar top 32 igrača, prvi put u karijeri. Kratko vreme trenirao ga je Toni Čapel.

Osvojivši Ligu Šampiona 2009, Trump se kvalifikovao za Premijer ligu te godine. Pobedio je u 4 od 6 mečeva, uključujući i pobedu 4-2 protiv O'Salivana, i završio na 2. mestu tabele. Ipak, u polufinalu mu se O'Salivan uverljivo revanširao (1-5).

Sezona 2009/2010. opet je donela pad u formi i rezultatima na rangirnim turnirima jer se nije uspio plasirati u glavni žreb ni na jednom od njih.

2010/2011.[uredi | uredi izvor]

U ovoj sezoni došao je do svog prvog profesionalnog finala na rangirnom turniru, i to na China Openu. Tu ga je čekao Selbi. Na kraju je Tramp slavio 10-8, osvojivši tako svoju prvu veću titulu i probivši se među top 16 na listi najboljih snukeraša. Na putu do ove titule postigao je i svoj 100. takmičarski trocifreni brejk.

Tramp se već bio kvalifikovao za SP kad je osvojio China Openu, a u 1. kolu žreb mu je dodelio branioca titule, Australijanca Nila Robertsona. Tramp je, kao i protiv Selbija, pobedio 10-8 i izbacio svetskog prvaka već u 1. kolu. U narednim kolima savladao je Martina Golda (13-6), Dota (13-5) i Dinga Đinhuija (17-15), plasiravši se pomalo iznenađujuće, ali po prikazanoj igri sasvim zasluženo, u svoje prvo finale SP-a. Protivnik mu je bio iskusni Higins, inače trostruki svetski prvak. Iako je Tramp 3 puta imao prednost od 3 frejma (posljednji put kod 12-9), na kraju je Higins pobedio 15-18, postavši tako svetski prvak 4. put u karijeri.

2011/2012.[uredi | uredi izvor]

Sezonu je počeo porazom 3-5 od Marka Dejvisa u 1. kolu Australian Opena. Ipak, ovo razočarenje uskoro je zaboravljeno nakon što je osvojio 2. turnir iz PTC-serije te sezone, pobedivši u finalu Đinhuija 4-0. Nakon toga je izgubio 1-5 od Stjuarta Bingama u 1. kolu Shanghai Mastersa.[traži se izvor] Na 8. PTC-turniru u sezoni došao je do finala, u kojem je bolji bio Robertson, ali je trijumfovao odmah na sledećem, u Antverpenu, pobedivši u finalu O'Salivana 4-3 nakon tek nešto malo više od jednog sata igre. Nakon posljednjeg, 12. RTS-turnira, završio je na 1. mestu Rang liste, čime se kvalifikovao za finalni RTS-turnir za ovu sezonu.

11. decembra Tramp je osvojio svoj drugi rangirni turnir u karijeri, i to Šampionat Ujedinjenog Kraljevstva, koji je održan u Jorku. Prvo je bio bolji od Dejla 6-4, zatim je savladao O'Salivana 6-5 u tesnoj završnici, nakon zaostatka 4-5. Posle ovog meča Tramp je izjavio da je bio "nadigran" i da je "imao sreće" što je prošao dalje. Zatim ga je čekao okršaj sa Megvajerom, koji je dobio 6-3. U polufinalu mu je protivnik bio Robertson. Meč je bio tesan i nervozan, a Tramp je nakon njega izjavio kako je verovao da je Robertson pokuša(va)o ugušiti njegov prirodni stil igre "usporavanjem" i "pravljenjem nezgodnih situacija", ali je na kraju Tramp slavio 9-7. U finalu ga je čekao Mark Alen, koji je odmah napravio prednost od 1-3. Međutim, Tramp je tada nanizao 7 frejmova zaredom, došavši na 2 frejma od prestižne titule. Uprkos Alenovom snažnom povratku u meč (osvojio je 5 od idućih 6 frejmova i smanjio zaostatak na 8-9), Tramp je brejkom od 91 poena osvojio 18. frejm, a time i meč (10-8). Šestostruki osvajač ovog turnira, Stiv Dejvis, rekao je da je Trampova igra tokom turnira pokazala da je on "predvodnik svoje generacije" snukeraša. Ova pobeda dovela je Trumpa na 5. mesto WRVЅA-liste, što mu je dotad bio plasman karijere.

Nastavio je sa dobrom formom i došao do polufinala na Mastersu. U 1. kolu pobedio je Bingama, a nakon toga je još jednom bio bolji od O'Salivana (6-2), čime je međusobni odnos protiv O'Salivana poboljšao na 5-2. U drugom polufinalu na drugom uzastopnom velikom turniru čekao ga je ponovo Robertson, koji mu se revanširao za poraz od prošlog meseca, pobedivši ga 6-3.

U 1. kolu SP 2012. pobedio je Dominika Dejla 10-7, iako je u 1. sesiji igrao pod uticajem trovanja hranom. Ipak, u 2. kolu porazio ga je Ali Karter 12-13, iako je vodio 12-9, čime je izgubio šanse da sezonu završi na 1. mestu liste najboljih snukeraša.

2012/2013.[uredi | uredi izvor]

Sezonu je počeo na Wuxi Classic-u. U 2. kolu savladao je Dejla 5-1, ali ga je zatim porazio Robert Milkins 3-5. Shanghai Masters-u stigao je do finala, u kojem ga je čekao Higins. Bila je to repriza finala SP 2011. Tramp je silovito krenuo i došao do prednosti 7-2, tako da su mu nedostajala samo 3 frejma do titule, ali se Higins ko zna koji put u karijeri vratio iz mrtvih i na kraju dobio meč u odlučujućem frejmu (9-10).

Naredni rangirni turnir bio je International Championship u Šengduu. Trump je igrao dosta uverljivo; nešto više problema imao je tek u četvrtfinalu protiv Alena (6-5), te u finalu protiv Robertsona. Finale je bilo veoma zanimljivo, sa dosta preokreta i propuštenih prilika na obe strane. Na kraju je ipak slavio Tramp 10-8, osvojivši nagradu od 125.000 funti.

Nakon toga su usledili manji rangirni turniri: 4. turnir RTS-serije i Bulgarian Open. Na oba je došao do finala i oba puta protivnik mu je bio Higins, u razmaku od samo 4 dana. Prvo finale dobio je Higins (2-4), a drugo Tramp (4-0).

U Premijer ligi Tramp je bio pobednik svoje grupe i plasirao se u polufinale, u kojem je dobio Robertsona 5-4. Međutim, u finalu je bolji bio Bingam 2-7.

Na Šampionatu Ujedinjenog Kraljevstva došao je kao branilac titule. Žreb mu je u 1. kolu dodelio Marka Džojsa, 50. na WRVЅA-listi. Iako je vodio 3-0 i 5-2, Tramp je izgubio posljednja 4 frejma i doživio iznenađujući poraz (5-6). Razočarenje je dodatno povećao Selbi koji je osvojio turnir i tako se vratio na 1. mesto WRVЅA-liste nakon samo 5 nedelja.

Sledeći turnir bio je Masters. U 1. kolu, tj. u 1/8 finala tijesno je pobijedio Berija Hokinga 6-5, ali ga je u 1/4 finala iznenađujuće lako savladao Grejm Dot 1-6. Ni na German Mastersu u Berlinu nije postigao zapažen rezultat. Izgubio je već u 1. kolu od Antonija Hamiltona 4-5.

Na Welsh Openu došao je do polufinala, pobedivši Dejla, Higinsona te iznenađenje turnira, Indijca Pankaja Advanija, ali ga je tu zaustavio Megvajer (4-6), koji je na kraju i osvojio turnir. Ipak, ovaj rezultat bio je dovoljan Trumpu da se vrati na broj 1 WRVЅA-liste budući da je Selbija već u 1. kolu iznenađujuće lako porazio Peri (4-0). On, međutim, nije u tome vidio neku utehu, rekavši da je osvajanje titula važnije od broja 1: "Ne nalazim utehu večeras zbog vraćanja na broj 1. Želim osvajati turnire i titule, zato sam tu."Na World Openu revanširao se Džojsu "pomevši" ga 5-0 i pobedivši zatim i Bonda 5-1, da bi ga zatim porazio Metju Stivens 3-5. Tramp se kvalifikovao za RTS-finale završivši drugi u ukupnom poretku, ali je izgubio u 1. kolu od Alfija Burdena 3-4. Također je poražen u 1. kolu China Opena 3–5 od svog dobrog prijatelja, Lisovskija, predavši ponovo poziciju broj 1 Selbiju i otišavši na Svetsko prvenstvo u ne baš dobroj formi.

Izjavio je da se za ovo prvenstvo pripremio bolje nego ikad i u 1. kolu pobedio je Dejla drugu godinu uzastopno, ovog puta 10-5. Pri vodstvu 8-7 protiv Marka Fua nanizao je 5 frejmova i prošao u četvrtfinale, u kojem ga je čekao Marfi. Tramp se iz zaostatka 3-8 vratio na 8-8 na kraju 2. sesije. Meč je otišao u odlučujući frejm, koji je trajao 53 minute, a dobio ga je Trump na žutoj kugli. U polufinalu je igrao protiv O'Salivana, ali nije uspio kapitalisati šanse koje su se pojavljivale: iako je ubacio makar 1 kuglu u 24 od 28 odigranih frejmova, uspio je napraviti samo 4 brejka veća od 50 poena u porazu 11-17. Nakon meča je rekao: "Verovatno sam u ovom meču igrao najgore na celom turniru. Verovatno bih s ovakvom igrom izgubio od bilo koga."

2013/2014.[uredi | uredi izvor]

Na početku ove sezone bio je na 3. mestu rang-liste. Krenuo je slabim rezultatima, izgubivši u 1. kolu na Wuxi Classica,Shanghai Mastersu i International Championshipu, a nije se uspeo kvalifikovati ni za Indian Open. U novembru je ušao u finale Kay Suyanne Memorial Cupa, koji spada u manje rangirne turnire, ali je izgubio 1-4 od Marka Alena. Kasnije istog meseca postigao je svoj prvi službeni maksimalni brejk u porazu od Selbija u 1/16 finala Antverp Opena. Plasirao se u 4. kolo Šampionata Ujedinjenog Kraljevstva, gde ga je ponovo savladao Alen (4-6), da bi zatim izgubio od Fua u 1. kolu Mastersa (5-6).

Na German Mastersu izgubio je samo 4 frejma u 5 mečeva do finala, što mu je bilo prvo finale na rangirnom turniru u ovoj sezoni. Čekao ga je Đinhui. U 1. sesiji Tramp je dvaput imao 2 frejma prednosti, ali se na pauzu otišlo s izjednačenih 4-4. U 2. sesiji izgubio je 5 od narednih 6 frejmova, te je Đinhui pobedio 5-9. Na Welsh Oppenu je izgubio u 1/8 finala od Higinsa (3-4). Higins ga je zatim još jednom savladao, takođe u 1/8 finala, ovog puta rezultatom 4-5 na World Openu iako je Tramp vodio čak 4-0. Donekle je popravio utisak osvajanjem Lige Šampiona (nerangirno takmičenje), pobedivši u finalu Gulda 3-1.

U 1. kolu Svetskog prvenstva savladao je Toma Forda, a zatim i Ryana Daya, prošavši time u četvrtfinale, u kojem je igrao protiv Robertsona. Tramp je vodio 6-2, 9-6 i 11-8, ali se Robertson odlučno vratio i dobio posljednjih 5 frejmova za pobedu 13-11. Nakon meča je dobio kritike zbog toga što nije čestitao Robertsonu, koji je postao prvi igrač koji je u jednoj sezoni postigao 100 trocifrenih brejkova već samo izišao iz dvorane. Kasnije je rekao da mu Robertsonovo postignuće nije značilo ništa i da je odabrao da mu čestita nakon meča.

2014/2015.[uredi | uredi izvor]

Novu sezonu počeo je na Wuxi Classicu, gde je ispao u 3. kolu. Međutim, popravio se već na narednom turniru, Australian Openu, gde je došao do 4. rangirne titule u karijeri, porazivši u finalu Robertsona 9-5.

Uspesi[uredi | uredi izvor]

Rangirana finala: 43 (28 pobeda, 15 poraza)[uredi | uredi izvor]

Ishod Godina Turnir Protivnik u finalu Rezultat
Pobednik 2011 China Open Engleska Mark Selbi 10 - 8
Finalista 2011 Svetsko prvenstvo Škotska Džon Higins 15 - 18
Pobednik 2011 Prvenstvo Ujedinjenog Kraljevstva Severna Irska Mark Alen 10 - 8
Finalista 2012 Shanghai Masters Škotska Džon Higins 9 - 10
Pobednik 2012 International Championship Australija Nil Robertson 10 - 8
Finalista 2014 German Masters Kina Ding Đunhuej 5 - 9
Pobednik 2014 Australian Goldfields Open Australija Nil Robertson 9 - 5
Finalista 2014 Prvenstvo Ujedinjenog Kraljevstva Engleska Roni O'Salivan 9 - 10
Finalista 2015 Shanghai Masters Engleska Kajren Vilson 9 - 10
Pobednik 2016 China Open Engleska Riki Volden 10 - 4
Pobednik 2016 European Masters Engleska Roni O'Salivan 9 - 8
Finalista 2016 English Open Kina Liang Venbo 6 - 9
Finalista 2017 Welsh Open Engleska Stjuart Bingam 8 - 9
Finalista 2017 Gibraltar Open Engleska Šon Marfi 2 - 4
Pobednik 2017 Players Championship Hongkong Marko Fu 10 - 8
Pobednik 2017 European Masters Engleska Stjuart Bingam 9 - 7
Finalista 2017 Shanghai Masters Engleska Roni O'Salivan 3 - 10
Pobednik 2018 Northern Ireland Open Engleska Roni O'Salivan 10 - 7
Pobednik 2019 World Grand Prix Engleska Alister Karter 10 - 6
Pobednik 2019 Svetsko prvenstvo Škotska Džon Higins 18 - 9
Pobednik 2019 International Championship Engleska Šon Marfi 10 - 3
Pobednik 2019 International Championship Tajland Tepčaja Un-Nu 10 - 3
Pobednik 2019 World Open Tajland Tepčaja Un-Nu 10 - 3
Pobednik 2019 Northern Ireland Open Engleska Roni O'Salivan 9 - 7
Pobednik 2020 German Masters Australija Nil Robertson 9 - 6
Pobednik 2020 Players Championship Kina Jan Bingtao 10 - 4
Pobednik 2020 Gibraltar Open Engleska Kajren Vilson 4 - 3
Pobednik 2020 English Open Australija Nil Robertson 9 - 8
Finalista 2020 Championship League Engleska Kajren Vilson 1 - 3
Pobednik 2020 Northern Ireland Open Engleska Roni O'Salivan 9 - 7
Finalista 2020 Prvenstvo Ujedinjenog Kraljevstva Australija Nil Robertson 9 - 10
Pobednik 2020 World Grand Prix Engleska Džek Lisovski 10 - 7
Pobednik 2021 German Masters Engleska Džek Lisovski 9 - 2
Pobednik 2021 Gibraltar Open Engleska Džek Lisovski 4 - 0
Finalista 2022 Welsh Open Engleska Džo Peri 5 - 9
Pobednik 2022 Turkish Masters Engleska Metju Selt 10 - 4
Finalista 2022 Svetsko prvenstvo Engleska Roni O'Salivan 13 - 18
Finalista 2023 World Grand Prix Severna Irska Mark Alen 9 - 10
Finalista 2023 European Masters Engleska Bari Hokins 6 - 9
Pobednik 2023 English Open Kina Džang Anda 9 - 7
Pobednik 2023 Wuhan Open Engleska Alister Karter 10 - 7
Pobednik 2023 Northern Ireland Open Engleska Kris Vejklin 9 - 3
Pobednik 2024 German Masters Kina Si Jiahui 10 - 5
Pobednik 2024 World Open Kina Ding Đunhuej 10 - 4

Ne-rangirana finala: 13 (8 pobeda, 5 poraza)[uredi | uredi izvor]

Godina Turnir Protivnik u finalu Rezultat
Pobednik 2008 Masters Qualifying Event Engleska Mark Džojs 6 – 1
Pobednik 2009 Championship League Engleska Mark Selbi 3 – 2
Finalista 2012 Championship League Kina Ding Đunhuej 1 – 3
Finalista 2012 Premier League Engleska Stjuart Bingam 2 – 7
Pobednik 2014 Championship League Engleska Martin Guld 3 – 1
Finalista 2014 Champion of Champions Engleska Roni O'Salivan 7 – 10
Pobednik 2015 World Grand Prix Engleska Roni O'Salivan 10 – 7
Pobedik 2016 Championship League Engleska Roni O'Salivan 3 – 2
Pobednik 2019 Masters Engleska Roni O'Salivan 10 – 4
Finalista 2019 Champion of Champions Australija Nil Robertson 9 – 10
Pobednik 2021 Champion of Champions Škotska Džon Higins 10 – 4
Finalista 2022 Champion of Champions Engleska Roni O'Salivan 6 – 10
Pobednik 2023 Masters Vels Mark Vilijams 10 – 8

Uspeh na svetskom prvenstvu po sezonama[uredi | uredi izvor]

2005/06 2006/07 2007/08 2008/09 2009/10 2010/11 2011/12 2012/13 2013/14 2014/15 2015/16 2016/17 2017/18 2018/19 2019/20 2020/21 2021/22
KV 1R KV KV KV F 2R PF ČF PF 2R 1R ČF P ČF ČF F

Legenda:

  • KV = Poraz u kvalifikacijama
  • xR = Poraz u x Rundi
  • ČF = Četvrtfinale
  • PF = Polufinale
  • F = Finale
  • P = Pobeda

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]