Džebel

Koordinate: 41° 30′ S; 25° 18′ I / 41.5° S; 25.3° I / 41.5; 25.3
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Džebel
bug. Джебел

Grb
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastKrdžalijska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 3.145 (2.010 )
 — gustina349 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate41° 30′ S; 25° 18′ I / 41.5° S; 25.3° I / 41.5; 25.3
Aps. visina340 m
Površina9,04 km2
Džebel na karti Bugarske
Džebel
Džebel
Džebel na karti Bugarske
Veb-sajt
www.dzhebel.com

Džebel (bug. Джебел) grad je u Republici Bugarskoj, u južnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Džebel u okviru Krdžalijske oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Džebel se nalazi u južnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 285 kmjugoistočno, a od oblasnog središta, Krdžalija grad je udaljen 20 km južno.

Reljef: Oblast Džebela se nalazi u oblasti središnjeg dela planinskog lanca Rodopa. Grad se smestio u dolini rečice Degrmen, na približno 340 metara nadmorske visine.

Klima: Klima u Džebelu je kontinentalna.

Vode: Pored Džebela protiče rečica Degrmen gornjim delom svog toka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Džebela je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Džebela je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova. U to vreme pretežno stanovništvo postaju Turci.

1912. godine grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2010. godine Džebel je imao oko 3.100 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Turci. Ostatak su mahom Bugari i Romi. Poslednjih 20-ak godina grad je gubio stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji i iseljavanja Turaka u maticu.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je islam, a manjinska pravoslavlje.


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]