Džetset

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Često letenje luksuzno opremljenim privatnim avionima na egzotične lokacije jedna je od glavna je karakteristika ponašanja pripadnika džetseta
Druga karakteristika ponašanja pripadnika džetseta je uživanje u luksuzu i zabavama nedostupnim većini ljudi (scene iz života džetseta (1958) koje su inspirisale Felinija da snimi film o ovoj kategoriji ljudi).

Džetset je naziv potekao iz engleskog jezika (engl. jet set) kojim se označava posebna grupa pripadnika više klase, ili „otmenog društva“, čiji životni stil karakterišu česta putovanja mlaznim avionima na egzotične lokacije i/ili javno uživanje u luksuzu i zabavama nedostupnim većini ljudi.

Etimologija i istorijat[uredi | uredi izvor]

Sintagmu džetset prvi je osmislio Igor Kazini (Igor Cassini), novinar Njujorškog žurnala (New York Journal) i prvi suprug Nađe Kazini (Nadia Cassini). Izraz je nastao prvih godina druge polovine 20. veka u Americi, kada su se pojavile prve komercijalne avio-linije na interkontinentalnim destinacijama, tj. kada je 1952. turistička agencija „Hevilend komet” počela da organizuje turističke letove mlaznim avionima, koji iz finansijskih razloga nisu bili dostupni prosečnim građanima zapadnih i drugih zemalja. Već naredne godine jedan list u San Francisku sa ironijom je pisao:

Izraz džetset potiče iz engleskog jezika, odnosno izveden je od reči „jet“ koja označava mlazni avion. Izraz džetset, zapravo je kovanica nastala od engleske reči jet koja izvorno još iz 16. veka znači mlaz (pre svega vode), a od 1943. godine koristi se za mlazni avion jet engine ili skraćeno jet i reči set (jedne od engleskih reči sa najviše značenja) i koja samostalno kao imenica znači između ostalog; komplet, zbirka, skup ljudi i svima poznat set u sportskoj terminologiji.

Izraz kojim se ovde bavimo po srpskom dramaturgu Jovanu Ćirilovu mogao bi da se prevede i kao – „društvance iz mlaznjaka.“[1]

Prvobitni članovi ove elite bili su ljudi koji prvo nisu želeli da se pojave na javnim mestima kao što su restorani i noćni klubovi, gde su paparaci, mogli da ih fotografišu, a danas to sve više žele. Pripadnici džetset društva u to vreme su mogli relativno brzo i sigurno da putuju mlaznim avionima između najvećih metropola kao što su Njujork, Los Anđeles, Pariz, Rim i tako odlaze na odmor i uživaju na najeksluzivnijim lokacijama kao što su Akapulko, Francuska rivijera i Bermudi.

Prvu generaciju dobrostojećih ljudi džetseta, koja je bila je u stanju da provede vikend u Parizu ili u Rim samo da bi prisustvovala ekskluzivnim žurkama, najbolje je prikazao Federiko Felini u svom filmu „Sladak život“ („La dolce vita“, 1960).

Džetset i džetleg[uredi | uredi izvor]

Iz izraza džetset i životnog stila ove grupe izvedena je i naziv za bolest letenja, džetleg, koja je kod njih prvo uočena. Teško je reći, sa sigurnošću, kada je nastao i ko je osmislio pojam, ali, džetleg je prvi put korišćen u novinama Los Anđeles tajms u članku objavljenom 13. februara 1966. od strane američkog kolumniste Horasa Satona;[2]

U ovom i drugim sve brojnijim napisima, pojam džetleg korišćen je više ili manje ironično nego što se tada smatralo da je on jedna od novih „savremenih bolesti“ koja će ovladati svetom. Kolumnisti su često ovoj poremećaj svrstavali u „grupu šik bolesti“ (engl. One of the chic new ailments) svetskog džetseta.[4]

Džetset u 21. veku[uredi | uredi izvor]

Danas džetset pored mlaznjaka koristi i druga luksuzno opremljena prevozna sredstva, poput ove jahte.

Kada su putovanja mlaznim avionom postala masovna pojava, dostupna i srednjoj klasi, izraz džetset se i dalje zadržao. Ali se danas on koristi da označi onu grupu ljudi koji u svrhu putovanja koristile luksuzno opremljene privatne mlazne avione.

Poslednjih nekoliko desetina godina pojam džetseta se sve više proširio po svetu, pa i u Srbiji. Da bi neko bio pripadnik džetseta dovoljno je da taj sloj društva ima dovoljno sredstava da se u slobodnim časovima prepusti odmoru po skupim letovalištima, pa makar putovao i drugim prevoznim sredstvima a ne samo mlaznjakom (npr jahtama, kruzerima, helikopterima itd).

Džetseteri 21. veka su veoma često usamljena bića izgubljena na pučini površnih poznanstava. Rukuju se s ljudima, i to ih umiruje. Svaki nov susret sa novom destinacijom za njih predstavlja trofej. Ne tako često džetseteri se prepuštaju iluziji o sopstvenoj važnosti dok pozdravljaju poznate ličnosti, makar oni sami ništa živo ne umeju da urade. I uvek udese tako da posećuju isključivo izrazito bučna mesta, kako ni sa kim ne bi morali da pričaju. Slavlja i posete novim destinacijama, na kojima ih mali broj ljudi poznaje, za džetsetere su bogomdani uslovi, kao bi mogli da sakriju ono što im je na pameti.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Jovan Ćirilov, Lični stav, Šta je srpski džetset, Društvance iz mlaznjaka, Politika online, 2012.
  2. ^ (jezik: engleski) Od kada se koristi pojam jet lag? Prstupljeno 1. 6. 2009.
  3. ^ (jezik: engleski) FRANK J.PRIAL Horace Sutton, 72,Magazine Columnist And Travel Author, Pristupljeno 1. 9. 2009.
  4. ^ D. A. Rockwell: The "Jet Lag" syndrome. In: West J Med 122 (5). Mai 1975, S. 419 pdf

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Džetset na Vikimedijinoj ostavi