Džejms Hačison Sterling

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Džejms Hačison Sterling
Datum rođenja(1820-01-22)22. januar 1820.
Mesto rođenjaGlazgov
 Ujedinjeno Kraljevstvo
Datum smrti19. mart 1909.(1909-03-19) (89 god.)
Mesto smrtiEdinburg
 Ujedinjeno Kraljevstvo

Džejms Hačison Sterling (engl. James Hutchison Stirling; Glazgov, 22. januar 1820Edinburg, 19. mart 1909) bio je britanski filozof.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Sterling je rođen u Glazgovu, a tamo se i školovao, u Edinburgu, gde je studirao medicinu, do smrti svog oca 1851., nakon čega se posvetio filozofiji. Njegovo delo Hegelova tajna (1865) podstaklo je razumevanje i izučavanje Hegela i u Britaniji i u Sjedinjenim Američkim Državama, takođe je prihvaćen i u Nemačkoj i u Italiji. U delu „Istorija filozofije“[1], hrišćanski istoričar filozofije Frederik Koplston je pozitivno govorio o Sterlingovoj predstavi Hegela kao veliki zastupnik hrišćanstva.

Dela[uredi | uredi izvor]

Filozofska dela
  • Sir William Hamilton („Ser Vilijam Hamilton“, 1865)
  • The Secret of Hegel („Hegelova tajna“, 1865)
  • Text-book to Kant („Kantov udžbenik“, 1881)
  • Philosophy and Theology („Filozofija i teologija“, 1890)
  • Darwinianism: workmen and work (Darvinijanstvo: radnici i dela, 1894)
  • What is Thought? or the Problem of Philosophy („Šta je mislio? ili Problem filozofije“, 1900)
  • The Categories („Kategorije“, 1903).
Dela bliža književnosti
  • Jerrold, Tennyson, and Macaulay („Džerold, Tenison i Mekoli“, 1868)
  • Burns in Drama („Berns u dramskoj umetnosti“, 1878)
  • Philosophy in the Poets („Filozofija u poemama“, 1885).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Istorija filozofije“, tom VII, pp. 12

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]