Abu Muhamed el Hasan el Hamdani
Abu Muḥamed el Ḥasan ibn Aḥmad ibn Ja‘kub el Hamdani (893-945, arap. أبو محمد الحسن بن أحمد بن يعقوب الهمداني) bio je arapski muslimanski geograf, pesnik, lingvista, istoričar i astronom, rodom iz plemena Banu Hamdan u zapadnom Amranu (današnji Jemen). Smatra se jednim od najvažnijih predstavnika islamske kulture u doba propadanja Abasidskog Kalifata.
Najpoznatiji je po delima Geografija Arapskog poluostrva (Sifat Džazirat ul Arab) i Iklil (Kruna), istoriji Himjarskog kraljevstva.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Biografski podaci El Hamdanija nisu poznati, uprkos svom velikom njegovom radu. Bio je ugledan kao gramatičar, napisao mnogo poezije, sastavio astronomske tablice, posvetio najveći deo svog života proučavanju drevne istorije i geografije Arabije.
Pre nego što je rođen, njegova porodica je živela u El Mara[iju (المراشي). Zatim su se preselili u Sanu (صنعاء), gde je El Hamdani rođen 893. godine. Njegov otac je bio putnik i bio je u Kufi, Bagdadu, Basri, Omanu i Egiptu. Sa otprilike sedam godina, počeo je da govori o putovanju. Otišao je u Meku, gde je ostao i studirao više od šest godina, nakon čega je otišao za Sa'dah (صعدة). Tamo je sakupljao vesti o Havlanu (خولان). Kasnije se vratio u Sanu i prikupio vesti o Himjaru (حمير), ali je bio zatvoren dve godine zbog njegovih političkih stavova. Kada je izašao iz zatvora, otišao je u Rajdu (ريدة) da bude u zaštiti svog plemena, sastavio većinu svojih knjiga i ostao tamo dok nije umro, 945. godine.
Njegova geografija o Arapskom poluostrvu (Sifat Džazirat ul-Arab) je daleko najvažniji rad na tu temu. Nakon što je u rukopisu koristio A. Sprenger u svom Post- und Reiserouten des Orients (Lajpcig, 1864) i dalje u svojoj Alte Geographie Arabiens (Bern, 1875), to je dopinjeno od strane D. H. Milera (Leiden, 1884; cf. Sprenger's criticism in Zeitschrift der deutschen morgenländischen Gesellschaft, tom. 45, pp. 361–394).
Mnogi je takođe pisano o ovom radu od strane E. Glasera u njegovim raznim publikacijama o drevnoj Arabiji. Drugi značajni radovi El Hamdanija je Iklil (Kruna) koji se odnosi na genealogiju Himjarita i ratove njihovih kraljeva u deset toma. Od toga, 8. deo, na citadelima i dvorcima Južne Arabije, uredio je i objasnio Miler u Die Burgen und Schlösser Sudarabiens (Beč, 1881).
Za druge radove za koje je rekao da su napisali al-Hamdani vidi G. L. Flugelsov Die grammatischen Schulen der Araber (Lajpcig) (1862). str. 220.–221.
Radovi[uredi | uredi izvor]
- al-Jawharatayn al-ʻatīqatayn-Knjiga koja opisuje metale poznate u to vreme, uključujući njihove fizičke i hemijske osobine, kao i obradu i preradu (kao što su zlato, srebro i čelik). Takođe se smatra jednim od najranijih Arapa koji su objasnili gravitaciju Zemlje na način sličan ponašanju magnetnog polja.
Sifat Jazirat ul-Arab ṣifat ǧazīrat al-ʿarab, vol. 12, Leiden. str. 107, 13‒14; 149, 17; 154, 3.
- Alaklel al-Hamdani
- History of Saba
- Language of Himyar and Najran
- صفة جزيرة العرب (Geography/Character of Arabic peninsula)[1]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „الموسوعة الشاملة - صفة جزيرة العرب[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 24. 09. 2020. g. Pristupljeno 12. 01. 2018. Sukob URL—vikiveza (pomoć)
Literatura[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Toll, Christopher (2008) [1970-80]. „Al-Hamdānī, Abū Muḥammad Al-Ḥasan Ibn Aḥmad Ibn Yaʿqūb”. Complete Dictionary of Scientific Biography. Encyclopedia.com.