Agatonizi
Geografija | |
---|---|
Koordinate | 37° 28′ S; 26° 58′ I / 37.47° S; 26.97° I |
Površina | 17,35 km2 |
Dužina | 7 km |
Širina | 3,5 km |
Visina | 209 m |
Najviši vrh | Mikro Horio |
Administracija | |
Najveći grad | Megalo Horio |
Demografija | |
Stanovništvo | 158 (2001) |
Gustina st. | 9,11 stan./km2 |
Agatonizi (grčki grč. Αγαθονήσι, Agathonisi) je jedno od ostrva u ostrvskoj skupini Dodekaneza u istočnoj Grčkoj. Upravno ostrvo pripada okrugu Kalimnos u okviru Periferiji Južni Egej, gde sa okolnim ostrvcima i hridima čini posebnu opštinu. Glavno mesto na ostrvu je gradić Megalo Horio.
Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]
Agatonizi je ostrvo Dodekaneza manje veličine. Najbliža ostrva su mu Lipsi na 22 km ka jugozapadu i Samos na 20 km ka severu. Turska obala je na 17 km istočno. Ostrvo je planinsko i kamenito, sastavljeno najviše od krečnjačkih stena. Obala Agatonizija je razuđena, sa više malih zaliva sa skrivenim plažama.
Klima Agatonizija je sredozemna sa dugim, sušnim letima i blagim i kišovitim zimama. Manjak padavina je značajno ograničenje, a oskudni su i podzemni izvori. Zbog toga je biljni i životinjski svet oskudniji nego na nekim okolnim ostrvima.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Glavno stanovništvo na Agatoniziju su Grci. Halki spada u srednje gusto naseljena ostrva među značajinijim ostrvima Dodekaneza, a razvoj turizma tokom proteklih 20-ak godina doprineo je prosperitetu ostrva i smanjenju pada broja stanovnika.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Danas se privreda Agatonizija sve više zasniva na turizmu, a sve manje na tradicionalnim pomorstvu i poljoprivredi (masline, vinova loza, manje južno voće).