Agatonizi

Koordinate: 37° 28′ S; 26° 58′ I / 37.47° S; 26.97° I / 37.47; 26.97
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Agatonizi (Αγαθονήσι)
Geografija
Koordinate37° 28′ S; 26° 58′ I / 37.47° S; 26.97° I / 37.47; 26.97
Površina17,35 km2
Dužina7 km
Širina3,5 km
Visina209 m
Najviši vrhMikro Horio
Administracija
Najveći gradMegalo Horio
Demografija
Stanovništvo158  (2001)
Gustina st.9,11 stan./km2

Agatonizi (grčki grč. Αγαθονήσι, Agathonisi) je jedno od ostrva u ostrvskoj skupini Dodekaneza u istočnoj Grčkoj. Upravno ostrvo pripada okrugu Kalimnos u okviru Periferiji Južni Egej, gde sa okolnim ostrvcima i hridima čini posebnu opštinu. Glavno mesto na ostrvu je gradić Megalo Horio.

Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]

Agatonizi je ostrvo Dodekaneza manje veličine. Najbliža ostrva su mu Lipsi na 22 km ka jugozapadu i Samos na 20 km ka severu. Turska obala je na 17 km istočno. Ostrvo je planinsko i kamenito, sastavljeno najviše od krečnjačkih stena. Obala Agatonizija je razuđena, sa više malih zaliva sa skrivenim plažama.

Klima Agatonizija je sredozemna sa dugim, sušnim letima i blagim i kišovitim zimama. Manjak padavina je značajno ograničenje, a oskudni su i podzemni izvori. Zbog toga je biljni i životinjski svet oskudniji nego na nekim okolnim ostrvima.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Luka na Agatoniziju

Glavno stanovništvo na Agatoniziju su Grci. Halki spada u srednje gusto naseljena ostrva među značajinijim ostrvima Dodekaneza, a razvoj turizma tokom proteklih 20-ak godina doprineo je prosperitetu ostrva i smanjenju pada broja stanovnika.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Danas se privreda Agatonizija sve više zasniva na turizmu, a sve manje na tradicionalnim pomorstvu i poljoprivredi (masline, vinova loza, manje južno voće).

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]