Aglaonike

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Moderan prikaz Aglaonike zasnovan na antičkoj crvenofiguralnoj piksidi

Aglaonike (grč. Ἀγλαονίκη, Aglaoníkē) je bila starogrčki astronom iz 2. i 1. veka pre nove ere.[1] Nju u svojim spisima pominju Plutarh[2] i Apolonije Rođanin[3] kao ženu astronoma i ćerku Hegetora (ili Hegemona) iz Tesalije. Smatrala se čarobnicom koja može da učini da Mesec nestane što znači da je mogla da predvidi vreme i oblast u kojoj će se desiti Pomračenje Meseca.[4][5]

Grčka poslovica se odnosi na Aglaonikino navodno hvaljenje: "Da, kao što Mesec sluša Aglaoniku".[6] Brojne žene astrolozi su se smatrale čarobnicama i dovodile u vezu sa Aglaonikijom. Bile su poznate kao "veštice Tesalije" i bile su aktivne od 3. do 1. veka pre nove ere.[6]

U Platonovoj Gorgiji Sokrat govori o "tesalonskim čarobnicama koje, kako kažu, spuštaju Mesec sa neba".[7]

Plutarh beleži da je ona bila "detaljno upućena sa periodima kada će se punom Mesecu desiti pomračenje, i, znajući unapred vreme i mesto gde će Mesec prekriti zemljina senka, obmanila žene i naterala ih da veruju da može da spusti mesec."[8]

Jedan od kratera na Veneri je nazvan po njoj.[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Peter Bicknell: "The witch Aglaonice and dark lunar eclipses in the second and first centuries BC." In: Journal of the British Astronomical Association, Bd. 93, Nr. 4, pp. 160–163
  2. ^ „Plutarch, De defectu oraculorum, section 13”. www.perseus.tufts.edu. 
  3. ^ Scholion to Argonautica 4.59
  4. ^ Ogilvie, Marilyn Bailey (1986). Women in Science. The MIT Press. ISBN 978-0-262-15031-6. 
  5. ^ Schmitz, Leonhard (1867), „Aganice”, Ur.: Smith, William, Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology, 1, Boston, str. 59, Arhivirano iz originala 16. 06. 2010. g., Pristupljeno 08. 03. 2019 
  6. ^ a b v Howard, Sethanne (2008). Hidden Giants (2nd izd.). Lulu.com. str. 31. ISBN 9781435716520. 
  7. ^ Gorgias. fordham.edu. Arhivirano iz originala 14. 08. 2014. g. Pristupljeno 08. 03. 2019. 
  8. ^ Plutarch, Conjugalia Praecepta

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]