Adem Jašari

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Adem Jašari
Jašari na poštanskoj markici Albanije
Lični podaci
Ime po rođenjuFazli Jašari
Datum rođenja(1955-11-28)28. novembar 1955.
Mesto rođenjaDonje Prekaze, NR Srbija, FNR Jugoslavija
Datum smrti7. mart 1998.(1998-03-07) (42 god.)
Mesto smrtiDonje Prekaze, Srbija, SR Jugoslavija
Mesto ukopaMemorijalni kompleks „Adem Jašari”, Donje Prekaze
Porodica
SupružnikAvdilje Jašari
DecaKuštrim Jašari
PorodicaHamez Jašari (brat)
Bekim Jašari (nećak)
Vojna karijera
Služba Albanija[1]
Kosovo
1991—1998.
Rod Oslobodilačka vojska Kosova
Činkomandant
KomandantDrenice
Učešće u ratovimaPobuna na Kosovu i Metohiji
Rat na Kosovu i Metohiji:
 • Likvidacija terorističke grupe Jašari  

OdlikovanjaHeroj Republike Kosovo
Odlikovanje nacionalne zastave

Adem Jašari (alb. Adem Jashari, rođen kao Fazli Jašari;[2] Donje Prekaze, 28. novembar 1955 — Donje Prekaze, 7. mart 1998) bio je jedan od osnivača Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), terorističke paravojne formacije Albanaca koja se borila za otcepljenje Kosova i Metohije od Savezne Republike Jugoslavije tokom 1990-ih.[3][4][5][6][7]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Tatomir Vukanović u knjizi Drenica navodi da je, prema predanjima, porodica Jašari srpskog porekla iz sela Brnjaka, odakle se predak Adema Jašarija početkom 18. veka poarbanašio i naselio u Donje Prekaze.[8] Rođen je u porodici učitelja Šabana Jašarija i njegove žene Zahide u selu Donje Prekaze u predelu Drenice koja je oduvek slovila kao središte albanskog nacionalizma na Kosovu i Metohiji. Nakon završene srednje tehničke škole, zajedno sa starijim bratom Hamezom, pridružuje se nelegalnim albanskim organizacijama koje za cilj imaju odvajanje Kosova i Metohije i njihovo pripajanje zamišljenoj teritoriji Velike Albanije. Potiče od porodice Albanaca koji su se decenijama ranije borili protiv jugoslovenskih snaga, a odrastao je na albanskim ratnim pričama i retko je bio viđen bez pištolja.[9] Između 1975. do 1990. bio je zbog svoje iredentističke delatnosti u stalnom sukobu sa organima bezbednosti. Aktivno je učestvovao u demonstracijama 1981. Novinar Tim Džuda je konstantovao da je Jašari „mrzeo Srbe”.[10]

Terorizam[uredi | uredi izvor]

Od 1990. više puta nelegalno prelazi granicu i odlazi u Albaniju gde pohađa vojno-diverzantske kurseve i učestvuje u organizovanju nelegalnih oružanih formacija koje će kasnije prerasti u jedinstvenu terorističku organizaciju pod nazivom Oslobodilačka vojska Kosova, pri čemu dobija i čin majora Oružanih snaga Albanije. Zajedno sa braćom Hamezom i Muratom i braćom Kodre odlazi 3. novembra 1991. u Albaniju na obuku sa namerom da stvori bazu za buduću separatističku vojsku na Kosovu i Metohiji. Služba državne bezbednosti pokušala je da ga uhapsi 30. decembra 1991. ali je grupa pružila otpor i uspela da pobegne.

Glavni nosilac terorizma od 1992. do 1997. je bila Jašarijeva grupa. Najpre su dejstvovali iz zaseda poput kačaka i balista, a vremenom su koristili savremenije oblike terorizma. Zbog toga su u Okružnom sudu u Prištini na po 20 godina zatvora osuđeni Adem Jašari, Iljaz Kodra, Sahit Jašari, Fadilj Kodra, Jakup Nura, Zenan Kodra i Redžep Selimi, a na 10 godina je osuđen i Hašim Tači.

Prvu veću sinhronizovanu akciju organizovali su 22. aprila 1996. kada su u napadima u Peći, Štimlju, Dečanima, na putu Rožaje—Priština kod Kosovske Mitrovice ubili pet i ranili još pet osoba.

Jašarijeva grupa je nastavila terorističke aktivnosti, a veći sukob sa Policijom Srbije desio se 22. i 23. januara 1998. Tada je grupa od 7—8 lica na putu SrbicaDrenica zaustavljala vozila i maltretirala putnike. Na lice mesta je došla patrola policije koja je nakon puškaranja počela da goni teroriste među kojima je bioJašari. Grupa je pobegla u selo Donje Prekaze, a policija je stigla u selo i pozvala ih na predaju. Na policiju je zapucano iz svih kuća, a teroristička grupa je uspela da se izvuče iz sela. Nakon sukoba, policija je javila da je Jašari ranjen. U ranu zoru 5. marta 1998, grupa terorista Jašarija napada patrolu policije u selu Lauša. Tom prilikom teroristi su ranili dva pripadnika lokalne policije i usmrtili tri civila Aškalija — Fatimu Gaši (51) i njeno dvoje dece — sina Gazmenda (16) i ćerku Makfirete (14), nakon čega snage policije kreću u poteru za teroristima ka Gornjem i Donjem Prekazu.

Specijalne policijske snage su 5. marta 1998. opkolile selo Donje Prekaze i napravile širi prsten oko drugih sela i pozvala Jašarija na predaju. Jašari je to odbio i pružio je jak otpor u dobro opremljenom bunkeru ojačanom džakovima peska. U ovim sukobima je pored Jašarija poginulo još 65 terorista i članova porodice, kao i 2 pripadnika policije.

Albanci smatraju Jašarija „ocem OVK” i simbolom nezavisnosti Kosova. Posthumno mu je dodeljeno zvanje heroja Kosova nakon proglašenja nezavisnosti 2008. Organi Republike Kosovo[a] po njemu su nazvali Narodno pozorište u Prištini, Međunarodni aerodrom Adem Jašari i Olimpijski stadion Adem Jašari.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Republika Kosovo (alb. Republika e Kosovës) jednostrano je proglašena država na teritoriji Republike Srbije, protivno Ustavu Srbije i Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Prema Rezoluciji 1244, cela teritorija Kosova i Metohije, pravno gledano, nalazi se u sastavu Srbije dok ne bude postignuto konačno rešenje. Srbija ne priznaje jednostrano otcepljenje, po međunarodnom pravu, njene teritorije, preciznije autonomne pokrajine pod privremenom upravom Ujedinjenih nacija (UNMIK). Vlada sa sedištem u Prištini ima defakto vlast nad većinom teritorije, dok pojedine strukture Srbije funkcionišu na severu i u srpskim enklavama.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Shqipëria dhe UÇK, prapaskena të historisë. Qëndrimi i Ramiz Alisë dhe mandej i Berishës ndaj luftëtarëve kosovarë (dhe një takim i fshehtë)”. Gazeta Tema (na jeziku: albanski). 2018. Pristupljeno 2023-02-17. 
  2. ^ „Bekim Jashari zbulon një detaj interesant rreth emrit të Adem Jasharit, thotë se e kishte emrin Fazli” (na jeziku: Albanian). Telegrafi. 19. 8. 2018. „Së fundmi Bekim Jashari ka publikuar detaje tjera interesante, ku ka përmendur se Adem Jashari fillimisht e kishte pasur emrin Fazli 
  3. ^ State-building in Kosovo. A plural policing perspective. Maklu. 5. 2. 2015. str. 53. ISBN 9789046607497. 
  4. ^ Liberating Kosovo: Coercive Diplomacy and U. S. Intervention. Belfer Center for Science and International Affairs. 2012. str. 69. ISBN 9780262305129. 
  5. ^ Dictionary of Genocide. Greenwood Publishing Group. 2008. str. 249. ISBN 9780313346415. 
  6. ^ „Kosovo Liberation Army (KLA)”. Encyclopædia Britannica. 14. 9. 2014. 
  7. ^ „Albanian Insurgents Keep NATO Forces Busy”. Time. 6. 3. 2001. 
  8. ^ Vukanović, Tatomir (2005). Drenica - druga srpska Sveta Gora : antropogeografska i etnološka razmatranja na terenu i u narodu vršena 1934-1937. godine. Beograd: „Centar za očuvanje nasleđa Kosova i Metohij”. str. 125. 
  9. ^ Bartrop 2012, str. 142.
  10. ^ Judah 2008b, ...for nothing.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]