Azerski jezik

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Azerski
Azeri
Azərbaycan dili, آذربایجان دیلی‎, Azәrbajҹan dili[note 1]
Azerbejdžanski na perso-arapskom Nastalik (Iran), latinici (Azerbejdžan) i ćirilici (Rusija).
Govori se u
  • Azerbejdžan
  • Rusija
  • Turska
  • Irak[a]
  • Gruzija
RegionIranski Azerbejdžan, Južni Kavkaz
Etnička pripadnostAzeri
Broj govornika
24.000.000 miliona (2022)[2]
Raniji oblici
Standardni oblik
Širvani (u Republici Azerbejdžan)
Tabrizi (u iranskom Azerbejdžanu)
Dijalekti
Zvanični status
Službeni jezik u
Azerbejdžan
Dagestan (Rusija)
Organizacija turskih država
Reguliše
Jezički kodovi
ISO 639-1az
ISO 639-2aze
ISO 639-3azeuključujući kod
Pojedinačni kodovi:
azj – severnoazerbejdžanski
azb – južnoazerbejdžanski
Glotologmode1262
LingosferaДео 44-AAB-a
Ovaj članak sadrži MFA fonetske simbole. Bez odgovorajuće podrške, možda ćeš vidjeti znake pitanja, kutije ili druge simbole umjesto unikod karaktera.

Azerski jezik (azer. Azərbaycan dili / آذربايجان ديلی / Aзәрбајҹан дили), takođe poznat i kao azerbejdžanski turski jezik,[6] je turkijski jezik kojim se uglavnom govori u Azerbejdžanu i severozapadnom Iranu.[7][8][9] Pored toga, govornici ovog jezika žive u Turskoj, Iraku, Gruziji, Jermeniji, oblastima Rusije na Kavkazu i u dijaspori (najviše Nemačka). Azerski jezik je blizak srodnik turskog jezika. Razvio se u 18. veku.

Severni azerski i južni azerski se u znatnoj meri razlikuju u pogledu fonologije, rečnika, morfologije, sintakse, i pozajmljenica.[10] ISO 639-3 grupiše ova dva jezika kao „makrojezik”.[11] Severni azerski ima zvaničan status u Republici Azerbejdžan i Dagestanu (federalnim subjektima Rusije) dok južni azerski nema zvanični status u u Iranu, gde većina Azerbejdžanaca živi. On se isto tako govori azerbejdžanskim zajednicama Gruzije i Turske i u dijaspornim zajednicama, prvenstveno u Evropi i Severnoj Americi.

Severni azerski i južni azerski su pripadnici oguske grane turkijskih jezika. Severni azerski (koji se govori u Republici Azerbejdžan i Rusiji) je baziran na širvanskom dijalektu, a južni azerski (koji se govori u Iranu) je baziran na tabrizkom dijalektu, i blisko je srodan sa turskim, kaškajskim, gagauškim, turkmenskim i krimskotatarskim jezikom, sa kojima je u različitim merama međusobno razumljiv.[12]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Azerbejdžanski je evoluirao iz istočne grane oguzskog turskog („zapadnoturkskog“)[13] koji se proširio na Kavkaz, u istočnoj Evropi,[14][15] i severni Iran, u zapadnoj Aziji, tokom srednjovekovnih turskih migracija.[16]

Kada je Ruska Imperija zauzela južni Kavkaz tokom 19. veka, to je podelilo zonu azerskog jezika na severnu i južnu. Rusi su u azerski jezik uveli upotrebu ćiriličnog pisma, dok je u iranskom delu Azerbejdžana nastavljeno sa upotrebom arapskog pisma. Do 1936. azerski jezik je pogrešno nazivan tatarski jezik, dok su ga sami Azerbejdžanci zvali turski, azerski ili azerbejdžanski turski. Azerski jezik je postao zvanični jezik Azerbejdžanske SSR 1978. Posle sticanja nezavisnosti, vlasti Azerbejdžana su odlučile da se za pisanje azerskog koristi latinica, po modelu koji je primenjen u Turskoj. Godine 1991. definisan je takozvani Novi turski alfabet.

Područja u kojima je azerski jezik:
  Većinski
  Manjinski

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Azerski jezik je podeljen u dva glavna dijalekta: severni i južni.[17][18] Severni azerski je zvaničan jezik Azerbejdžana. Njime govori oko 8,15 miliona ljudi u Azerbejdžanu, 300.474 u Gruziji, 282.713 u Rusiji (90% njih u Dagestanu), 84.590 u Jermeniji i 78.460 u Kazahstanu.[19] Južni azerski govori 14 do 17 miliona ljudi u severozapadnom Iranu, što čini 20–24% ukupnog stanovništva Irana. Neki dijalekti azerskog su veoma bliski turkmenskom i uzbečkom jeziku.

Alfabeti[uredi | uredi izvor]

Ovde je dat uporedni prikaz 3 alfabeta koja se koriste za pisanje azerskog jezika.

Aa Аа آ ا
Əə Әә ا ه
Bb Бб ب
Cc Ҹҹ ج
Çç Чч چ
Dd Дд د
Ee Ее ا ئ
Ff Фф ف
Gg Ҝҝ گ
Ğğ Ғғ غ
Hh Һһ ه ح
Xx Хх خ
Ыы ئ
İi Ии ی
Jj Жж ژ
Kk Кк ک
Qq Гг ق
Ll Лл ل
Mm Мм م
Nn Нн ن
Oo Оо و
Öö Өө و
Pp Пп پ
Rr Рр ر
Ss Сс س ص ث
Şş Шш ش
Tt Тт ت ط
Uu Уу و
Üü Үү و
Vv Вв و
Yy Јј ی
Zz Зз ز ذ ض ظ

Primeri reči[uredi | uredi izvor]

  • su - voda
  • adam - čovek
  • qadın - žena
  • böyük - veliki
  • kiçik - mali
  • pişik - mačka
  • it - pas
  • eşq - ljubav
  • mahnı - pesma
  • sevmək - voleti
  • getmək - ići
  • danışmaq - pričati
  • ağlamaq - plakati

Primer teksta[uredi | uredi izvor]

Član 1 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima

Bütün insanlar ləyaqət və hüquqlarına görə azad və bərabər doğulurlar. Onların şüurları və vicdanları var və bir-birlərinə münasibətdə qardaşlıq ruhunda davranmalıdırlar.

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Former Cyrillic spelling used in the Azerbaijan Soviet Socialist Republic.
  1. ^
    • The written language of the Iraqi Turkmen is based on Istanbul Turkish using the modern Turkish alphabet.
    • Professor Christiane Bulut has argued that publications from Azerbaijan often use expressions such as "Azerbaijani (dialects) of Iraq" or "South Azerbaijani" to describe Iraqi Turkmen dialects "with political implications"; however, in Turcological literature, closely related dialects in Turkey and Iraq are generally referred to as "eastern Anatolian" or "Iraq-Turkic/-Turkman" dialects, respectively.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bulut, Christiane (2018b), „The Turkic varieties of Iran”, Ur.: Haig, Geoffrey; Khan, Geoffrey, The Languages and Linguistics of Western Asia: An Areal Perspective, Walter de Gruyter, str. 398, ISBN 978-3-11-042168-2 
  2. ^ Azerski jezik at Ethnologue (25th ed., 2022) Šablon:Closed access
  3. ^ a b „Azerbaijani, North”. Ethnologue. Arhivirano iz originala 5. 6. 2019. g. Pristupljeno 2. 2. 2020. 
  4. ^ „Azerbaijani, South”. Ethnologue. Arhivirano iz originala 5. 6. 2019. g. Pristupljeno 2. 2. 2020. 
  5. ^ Azeri Arabic Turk standard of writing; authored by Javad Heyat; 2001 http://www.azeri.org/Azeri/az_arabic/azturk_standard.pdf
  6. ^ alim, Altay Göyüşov Tarixçi; Bakı. „Türk dili, yoxsa azərbaycan dili?”. BBC News Azərbaycanca (на језику: азербејџански). Приступљено 2020-05-22. 
  7. ^ Christiane Bulut. "Syntactic Traces of Turkic-Iranian Contiguity". In: Johanson, Lars and Bulut, Christiane (eds.). Turkic-Iranian Contact Areas. Otto Harrassowitz Verlag, 2006.
  8. ^ Djavadi, Abbas (19. 7. 2010). „Iran's Ethnic Azeris And The Language Question”. RadioFreeEurope/RadioLiberty. Приступљено 24. 1. 2016. 
  9. ^ electricpulp.com. „AZERBAIJAN viii. Azeri Turkish – Encyclopaedia Iranica”. www.iranicaonline.org. Приступљено 24. 1. 2016. 
  10. ^ „Azerbaijani, North”. Ethnologue (на језику: енглески). Приступљено 27. 10. 2018. „Significant differences from South Azerbaijani [azb] in phonology, lexicon, morphology, syntax, and loanwords. A member of macrolanguage Azerbaijani 
  11. ^ Ethnologue, ISO 639-3
  12. ^ Sinor, Denis (1969). Inner Asia. History-Civilization-Languages. A syllabus. Bloomington. стр. 71—96. ISBN 978-0-87750-081-0. 
  13. ^ "The Turkic Languages", Osman Fikri Sertkaya (2005) in Turks – A Journey of a Thousand Years, 600-1600, London ISBN 978-1-90397-356-1
  14. ^ Wright, Sue; Kelly, Helen (1998). Ethnicity in Eastern Europe: Questions of Migration, Language Rights and Education. Multilingual Matters Ltd. str. 49. ISBN 978-1-85359-243-0. 
  15. ^ Bratt Paulston, Christina; Peckham, Donald (1. 10. 1998). Linguistic Minorities in Central and Eastern Europe. Multilingual Matters Ltd. str. 98–115. ISBN 978-1-85359-416-8. 
  16. ^ Johanson, Lars (1988). „AZERBAIJAN ix. Iranian Elements in Azeri Turkish”. Ur.: Yarshater, Ehsan. Encyclopædia Iranica, Online Edition. Encyclopædia Iranica Foundation. Pristupljeno 14. 2. 2023. 
  17. ^ http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=azj „Severnoazerbejdžanski“
  18. ^ http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=azb „Južnoazerbejdžanski“
  19. ^ Helmut Glück: Metzler Lexikon Sprache, S. 57

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]