Akad

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Akad (ili Agad) je bio naziv za grad i okolnu regiju u sjevernoj Mesopotamiji, smješten na lijevoj obali Eufrata, između Sipara i Kiša (smješten u današnjem Iraku, cca. 50 km jugozapadno od središta Bagdada, 33°06′ SGŠ; 44°06′ IGD / 33.1° SGŠ; 44.1° IGD / 33.1; 44.1). Postigao je vrhunac moći između 24. i 22. vijeka p. n. e., prije nego što se uzdigla Vavilonija. Akađani su priznati kao daroviti ratnici svog vremena. Tu su reputaciju vjerojatno stekli nakon brojnih osvajanja koje je napravio kralj Sargon.

Akad je dao ime akadskom jeziku, što potiče od izraza akkadû („na jeziku Akada“) korištenog u starovavionskom periodu kako bi se označile semitske verzije sumerskih tekstova.

Istorija[uredi]

Najranije spominjanje Akada datira u doba Sargona (23. vijek p. n. e.). Dok se Sargon tradicionalno smatra prvim vladarom zajedničkog kraljevstva Akada i Sumera, novija otkrića sugerišu kako je sumerska ekspanzija počela pod ranijim kraljem Lugal-Zage-Sijem od Uruka. Sargon je međutim proširio taj proces, osvjajući mnoge susjedne oblasti i stvorivši kraljevstvo koje se prostiralo sve do Sredozemnog mora i Anadolije. Nedavna proučavanja pokazuju kako su najraniji poznati preci Akađana bila skitska ratnička plemena. Nedavni arheološki nalazi na Balkanu pokazuju pločice s klinastim pismom sličnim sumerskom (takođe predsumerskom), tako sugerišući predsumerski jezik i pismo, koji se danas nazivaju akadskim (Akad je drevno ime za Vaviloniju), te što takođe sugerira da su Sumer uticali ratnici iz Skitije.

Stela Naram-Sina, akadskog kralja, koja slavi njegovu pobjedu nad Lullubijem iz Zagrosa.

U kasnijoj vavilonskoj literaturi Akad, zajedno s nazivom Sumer, dolazi kao kraljevska titula na sumerskom lugal Kengi (ki) Uru (ki) ili akadskom šŠar māt ŠŠumeri u Akkadi, što znači "kralj Sumera i Akada", odnosno "kralj Vavilonije".

Porijeklo imena[uredi]

Grad Akad se jednom spominje u Starom zavjetu prilikom opisa kralja Nimroda.

A početak carstvu njegovu bješe Vavilon i Oreh i Arhad i Halani u zemlji Senaru.[1]

— Knjiga postanja 10:10

Izraz Agad vjerojatno dolazi iz sumerskog jezika, pojavljujući se npr. u Sumerskom popisu kraljeva, a kasnije u asiro-vavilonskoj semtiskoj formi Akkadû ("pripada Akadu") što se vjerojatno izvelo od Agad.

Moguće je da naziv Aga-d znači „Vatrena kruna“[2] kao aluzija na Ištar, "briljantnu boginju", čiji je kult vrlo rano postojao u Akadu. Na to sugerišu zapisi Nabonida, čiji zapis[3] spominje kako se obožavanje boginje Ištar kasnije zamijenilom obožavanjem boginje Inana, čije je oltar bio u Siparu. Takođe je značajno da su postojala dva grada imena Sipar, jedan pod zaštitom sunčevog boga Šamaša, drugi pod Inana, što sugeriše na bliskost Sipara i Akada. Jedna teorija (iz 1911.) tvrdi da je Akad bio nasuprot Sipara na lijevoj obali Eufrata, te da je vjerovatno najstariji dio grada Sipar.

Vidi još[uredi]

Izvori[uredi]

Reference[uredi]

  1. ^ Sveto pismo, Knjiga postanja 10:10
  2. ^ Prince, "Materials for a Sumerian Lexicon", pp. 23, 73, Journal of Biblical Literature, 1906.
  3. ^ I. Rawl. 69, col. ii. 48 and iii. 28.

Literatura[uredi]

Spoljašnje veze[uredi]