Albrekt Švedski
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Ovaj članak možda zahteva čišćenje i/ili prerađivanje kako bi se zadovoljili standardi kvaliteta Vikipedije. Problem: Dodavanje vikiveza, prebacivanje u perfekat. |
Albrekt Miklenburg | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Albrekt Miklenburg |
Datum rođenja | 1340. |
Mesto rođenja | Miklenburg, Sveto rimsko carstvo |
Datum smrti | 1. april 1412.71/72 god.) ( |
Mesto smrti | Miklenburg, Sveto rimsko carstvo |
Porodica | |
Supružnik | Richardis of Schwerin, Queen of Sweden, Agnes of Brunswick-Lüneburg |
Roditelji | Albert II Meklenburški Jefimija Švedska |
Dinastija | Miklenberg |
Kralj Švedske | |
Period | 1363−1389 |
Prethodnik | Hokon VI Norveški |
Naslednik | Margareta I Danska |
Albrekt Švedski ili Albreht Švedski (1340, Miklenburg - 1412, Miklenburg) je bio kralj Švedske (1363—1389) iz dinastije Miklenburg.
Spoljna politika kralja Magnusa Švedskog, usmerena protiv Novgoroda, bila je neuspešna i nije mu donela ništa drugo sem dugova. On je uzimao zajmove i od papa, i pošto ih nije vratio, bio je isključen iz crkve. Aristokratija, nezadovoljna njime, više puta je dizala ustanke protiv njega i, najzad, ga je zbacila 1363 g. Na presto je, posle sloma pretendenata Erika XII i Hokona VI, norveškog kralja, bio izabran Albrekt.
Albrekt je vladao i u Norveškoj, ali je ovu uniju, 1371. godine, prekinuo Hokon VI Norveški. Ova unija nije vršila primetni uticaj na uređenje Norvaeške, koja je sačuvala svoje staro pravo i političku organizaciju.
Aristokratija se koristila Albrektovim izborom da bi došla do novih privilegija. Za njegove vlade državni je savet prisvojio niz širokih političkih prava: popunjavanje saveta novim članovima bilo je ostavljeno samom savetu; savet je imao isključivo pravo da deli zemljišne poklone. Ovo pravo članovi saveta su, kao i u Danskoj, široko koristili da se lično obogate. Švedski feudalci i Nemci koji su došli sa Albrektom žestoko su ugnjetavali švedsko seljaštvo, Nemci su preplavili švedske gradove i uzeli u njima svu vlast u svoje ruke. Feudalci su nekažnjeno po čitavoj zemlji vršili pljačke i ubistva.
Najzad se protiv Albrehta ujedinilo i niže plemstvo, i građani-Šveđani pa i deo krupnih feudalaca, nezadovoljan nemačkim nasiljem. Oni su se obratili za pomoć Margareti Danskoj. Udruženim snagama Danaca, Norvežana i Šveđana pošlo je za rukom da potuku nemačku Albrehtovu vojsku (1389 g.). Jedino je Stokholm još osam godina ostao u vlasti nemačkih najamnika, koji su pljačkali po Baltičkom Moru.
Švedska aristokratija bila je primorana da stupi u uniju s Danskom, ali se danska politika kosila sa interesima švedskih feudalaca. Ograničavanje prava aristokratije, oduzimanje kraljevskih zemalja koje je ona prisvojila, deljenje feuda u Švedskoj Dancima, rušenje feudalnih zamkova — sve je to izazivalo duboko nezadovoljstvo među švedskom aristokratijom. I spoljna politika Danske, koja je bila usmerena protiv Hanze i Holštajna, gazila je interese Švedske, koja je želela da s Nemačkom uspostavi neposrednu trgovačku vezu. Krajnje su bili nezadovoljni sopstvenici rudnika, tesno povezani s Hanzom, kojoj su prodavali gvožđe i bakar. Dansko činovništvo dozvoljavalo je sebi sva moguća ugnjetavanja i iznuđivanja. Dansku je vlast pratilo jačanje feudalnog ugnjetavanja. Danski feudalci, koji su dobili zemljoposede u Švedskoj, pretvarali su seljake u kmetove i ugnjetavali ih.
Porodično stablo[uredi | uredi izvor]
16. Johann I, Prince of Mecklenburg-Güstrow | ||||||||||||||||
8. Henry I, Prince of Mecklenburg | ||||||||||||||||
17. Luitgard of Henneberg | ||||||||||||||||
4. Henry II, Prince of Mecklenburg | ||||||||||||||||
18. Barnim I, Duke of Pomerania | ||||||||||||||||
9. Anastasia of Pomerania | ||||||||||||||||
19. Marianna of Sweden | ||||||||||||||||
2. Albert II Meklenburški | ||||||||||||||||
20. Albert I, vojvoda Saksonije | ||||||||||||||||
10. Albert II, Duke of Saxe-Wittenberg | ||||||||||||||||
21. Helena of Brunswick-Lüneburg | ||||||||||||||||
5. Anna of Saxe-Wittenberg | ||||||||||||||||
22. Rudolf I Habzburški | ||||||||||||||||
11. Agnes of Habsburg | ||||||||||||||||
23. Gertrude of Hohenburg | ||||||||||||||||
1. Albrekt Švedski | ||||||||||||||||
24. Birger jarl | ||||||||||||||||
12. Magnus III of Sweden | ||||||||||||||||
25. Ingeborg Eriksdotter of Sweden | ||||||||||||||||
6. Eric, Duke of Södermanland | ||||||||||||||||
26. Gerhard I, Count of Holstein-Itzehoe | ||||||||||||||||
13. Hedwig of Holstein | ||||||||||||||||
27. Elisabeth of Mecklenburg | ||||||||||||||||
3. Euphemia of Sweden | ||||||||||||||||
28. Magnus VI of Norway | ||||||||||||||||
14. Haakon V of Norway | ||||||||||||||||
29. Ingeborg of Denmark | ||||||||||||||||
7. Ingeborg of Norway | ||||||||||||||||
30. Günther, Count of Arnstein | ||||||||||||||||
15. Euphemia of Rügen | ||||||||||||||||
Literatura[uredi | uredi izvor]
- A. D. Udaljcov, J. A. Kosminski i O. L. Vajnštajn ISTORIJA SREDNjEG VEKA I - Vikizvornik