Aleja streljanih rodoljuba 1941—1944. na Novom groblju u Beogradu
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Aleja streljanih rodoljuba 1941-1944 (takođe poznata i pod nazivima Aleja boraca Narodnooslobodilačkog rata i Aleja žrtava okupatora 1941-1944) je jedna od zasebnih aleja na Novom groblju u Beogradu. Nalazi se u centralnom delu groblja, između Aleje velikana i Aleje zaslužnih građana. Izgrađena je 1959. godine na mestu na kom su novembra 1944. godine sahranjeni posmrtni ostaci eshumiranih žrtava Banjičkog logora i drugih beogradskih stratišta. Autori aleje bili su arhitekte Svetislav Ličina i Bogdan Bogdanović.
U Aleji se nalazi spomenik palim borcima na kom se nalaze dve spomen-ploče.
Na prvoj spomen-ploči stoji natpis:
- U humci ove aleje počivaju posmrtni ostaci:
- Rodoljuba koje su streljali u Beogradu Specijalna policija i Gestapo 1941-1944. godine. Prenošenje je obavljeno 1959. godine sa Centralnog groblja u Marinkovoj Bari, sa groblja na Starom Sajmištu i iz parcela na Novom groblju. Od 804 eshumirane žrtve, 462 je identifikovano.
- Poginulih 60 boraca Pete krajiške udarne divizije NOVJ u bitkama za oslobođenje Beograda iz oktobra 1944. godine, njihova imena uklesana su na ploči te divizije na Groblju oslobodilaca Beograda 1944. godine.
- Žrtve ustaških zločina izvađenih iz Save: 150 iz 1941. godine i 254 iz marta 1945. godine prvobitno sahranjenih u parcelama na Novom groblju i kod Kule Nebojiše.
- Savez udruženja boraca NOR-a Beograd, obnovljeno 2004. godine.
Na drugoj spomen-ploči stoji natpis:
- Ove baklje nad poljem slave svedočiće večno o neuništivosti junačkih dela boraca koji su 1941-1944 u okupiranom Beogradu izvršavajući revolucionarni zavet dali svoje živote za novu socijalističku Jugoslaviju.
U ovoj aleji nalzi se i spomen-obeležje u vidu vešala posvećeno obešenim rodoljubima na Terazijama 17. avgusta 1941. godine. Ostatak aleje sačinjavaju spomen-ploče sa imenima istaknutih učesnika Narodnooslobodilačkog pokreta iz Beograda, kao i narodnih heroja.
Sahranjeni[uredi | uredi izvor]
Neki od sahranjenih u Aleji boraca Narodnooslobodilačkog rata su:
Napomena: pored imena sahranjenih, nalaze se samo natpisi koji se nalaze na pločama, više o ličnostima sahranjenim na ovom groblju možete videti u članku Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi.
- Radmila Atanacković
- Vukašin Antić Dodić, sekretar Centralnog odbora Narodne pomoći
- Šela Baruh
- Pavle Bihalji
- Milutin Blagojević
- Ratka Blagojević
- Dušan Bogdanović
- dr Todor Borocki
- Jovanka Bukumirović
- Miroslav Bukumirović, narodni heroj, član Rejonskog komiteta KPJ Beograda
- Srbijanka Bukumirović
- Mate Vidaković
- Mustafa Golubić, heroj SSSR-a
- Marijana Gregoran
- Mila Dimić
- Đurđelena Dinić, narodni heroj
- Todor Dukin, sekretar Okružnog komiteta KPJ za Beograd
- Ljubica Žužek
- Ciril Žužek
- Janko Lisjak, narodni heroj, sekretar Mesnog komitet KPJ Beograda
- ing Vasilije Ivanović, sekretar Rejonskog komiteta KPJ za Beograd
- Mija Kovačević, član Okružnog komiteta KPJ za Beograd
- Klara Koler-Ivajner sa sinčićem Kokanom
- Leontina Kraus
- Filip Macura
- Dušan Nikoliš
- David Pajić, narodni heroj, sekretar Mesnog komiteta KPJ Beograda
- Gordana Parenta
- Nenad Parenta, narodni heroj, sekretar Rejonskog komiteta KPJ za Beogarad
- Olga Đurišić-Parenta
- Vladeta Popović Pinecki, španski borac
- Juliška Salaj
- Kornelija Sende-Popović, španski borac
- Nadežda Purić, narodni heroj, član KPJ
- Stanislav Sremčević, narodni heroj, član Pokrainskog komiteta KPJ za Srbiju
- Đuro Strugar, narodni heroj, član Pokrainskog komiteta KPJ za Srbiju
- Mirko Tomić, narodni heroj, član Pokrainskog komitet KPJ za Srbiju
- Radmila Šnajder, član Rejonskog komiteta KPJ Beograda
- Josif Šćurla, član Mesnog komitet SKOJ-a Beograda
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Ulaz, delo arhitekte Bogdana Bogdanovića
-
Grob Srbijanke Bukumirović
-
Grob Miroslava Bukumirović
-
Grob Nenada Parente
-
Grob Đure Strugara
-
Grob Mirka Tomića
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Darinka Lekić „Beograd grad za sva vremena“. „Nauka“, Beograd 1995. godina.