Alisa Marić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Alisa Marić
Alisa Marić 2002. godine
Datum rođenja(1970-01-10)10. januar 1970.(54 god.)
Mesto rođenjaNjujork, NjujorkSAD
DržavljanstvoSrbija
UniverzitetUniverzitet u Beogradu
Univerzitet Braća Karić
ZanimanjeDoktor ekonomskih nauka
DecaMilica i Dušan (2011)
Politička karijera
Ministarka omladine i sporta Republike Srbije
27. jula 2012. — 2. septembra 2013.
Predsednik vladeIvica Dačić
PrethodnikSnežana Samardžić Marković
NaslednikVanja Udovičić
Titulaženski velemajstor
Fide rejting2412[1] (april 2008.[traži se izvor])
Najveći rejting2489[2] (jul 1999.)
Zvanični veb-sajt
http://www.alisamaric.com/index_srp.html

Alisa Marić (Njujork, 10. januar 1970) srpska je profesorka univerziteta, šahistkinja i bivša ministarka omladine i sporta u Vladi Republike Srbije. Prema svojim rezultatima smatra se najboljom jugoslovenskom i srpskom šahistkinjom svih vremena.[3] Po obrazovanju je doktor ekonomskih nauka.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođena je 10. januara 1970. u Njujorku (SAD), gde je njen otac radio u Ujedinjenim nacijama. U porodici matematičara, oca Nebojše, profesora fakulteta i majke Živane, profesora u srednjoj školi, Alisa i sestra bliznakinja Mirjana Marić Stamenković naučile su da igraju šah veoma rano, u uzrastu od četiri godine.[4]

Neznatno, samo 21 minut mlađa sestra—bliznakinja Mirjana, takođe je šahistkinja, velemajstor, bivša kadetska prvakinja sveta i dvostruka prvakinja Jugoslavije u šahu. Pored toga, Mirjana Marić-Stamenković je diplomirani matematičar, a kuriozitet predstavlja činjenica da su sestre Marić jedine sestre-bliznakinje na svetu koje su nosioci velemajstorske titule.

Marićeva je diplomirala na Ekonomskom fakultetu y Beogradu, a 2001. godine i magistrirala. Na Fakultetu za menadžment „Braća Karić“ doktorirala je 2004. godine. Prof. dr Alisa Marić na Fakultetu za kulturu i medije Univerziteta Megatrend predaje predmete Marketing i Oglašavanje u medijima. Autor je studentskih udžbenika „Principi marketinga“ i „Marketing u medijima“.

Pored titule ženskog velemajstora, nosilac je i titule intermajstora u muškoj konkurenciji.

Na TV Politika (2003—2005. godine) bila je voditelj emisije „Alisa u zemlji šaha“.

Dobitnik je najviših priznanja Republike Srbije, Svetosavske nagrade,[5] koja joj je dodeljena povodom dvadesetogodišnjice reprezentativne karijere, kao i za izuzetan doprinos uvođenju šaha u škole (zvanični je promoter akcije Vlade Srbije „Sport u škole“)[6][7] odnosno Nacionalnog sportskog priznanja za poseban doprinos razvoju i afirmaciji sporta. Dobitnik je i najvišeg priznanja grada Beograda, Oktobarske nagrade za 1988. godinu.

Član Predsedništva Olimpijskog komiteta Srbije bila je u periodu 2001—2008. godine. Pohađala je Olimpijsku akademiju u Olimpiji i bila član radnih tela Evropskog olimpijskog komiteta.

Na izbornoj listi 12. Prvaka sveta u šahu, Anatolija Karpova, uz predstavnike Rusije, SAD, Ukrajine, Malezije i Angole, Alisa Marić je bila kandidat Srbije za potpredsednika Svetske šahovske federacije (FIDE).

Februara 2011. godine Alisa se ostvarila u ulozi majke, donevši na svet blizance Milicu i Dušana.

Šahovska karijera[uredi | uredi izvor]

Osvojene medalje
Šah
Šahovske olimpijade
Bronzana medalja — treće mesto 1988. Solun  SFRJ
Bronzana medalja — treće mesto 1998. Jerevan  SR Jugoslavija
Evropski šampionat
Srebrna medalja — drugo mesto 1999. Batumi  SR Jugoslavija

U svojoj dvanaestoj godini postala je najmlađi šahovski majstor u istoriji jugoslovenskog šaha, u petnaestoj omladinska viceprvakinja sveta, u šesnaestoj seniorska prvakinja Jugoslavije (1986. godine) i olimpijski reprezentativac, u osamnaestoj velemajstor, a u dvadesetoj treća šahistkinja sveta.

Najuspešnija je srpska šahistkinja svih vremena i jedna od najuspešnijih šahistkinja u istoriji šaha.

Prvenstvo sveta u šahu[uredi | uredi izvor]

Sedam puta je učestvovala u ciklusima takmičenja za Svetsko prvenstvo u šahu.

U Smederevskoj Palanci 1987. godine na Međuzonskom turniru učestvovala je sa samo sedamnaest godina. U najjačoj konkurenciji šahistkinja dugo je vodila, ali zbog neiskustva, na kraju je delila tek 8—9. mesto.

U sledećem ciklusu, na Međuzonskom turniru u Kuala Lumpuru (Malezija), zauzela je 3—4. mesto i u naknadnom meču u plejofu, savladala je Gruzinku Ninu Gurijeli rezultatom 3:2. Zatim sledi najveći pojedinačni uspeh svih vremena u istoriji srpskog šaha, ostvaren pobedom Alise Marić (zajedno sa Kineskinjom Sje Đun) na Turniru kandidatkinja za prvaka sveta, 1990. godine u Boržomiju (Gruzija, SSSR). Time se Marićeva kvalifikovala za Meč za izazivača prvakinje sveta. Alisa je pobedila četiri sovjetske predstavnice senzacionalnim rezultatom 3½:0½ što je istorijski događaj u svetskom šahu, jer je time srušena poluvekovna apsolutna dominacija šahistkinja Sovjetskog Saveza koje su trijumfovale na svih 13 prethodnih Turnira kandidatkinja. Dvomeč za izazivača prvakinje sveta između Alise Marić i Kineskinje Sje Đun koji predstavlja najveći domet srpskog šaha, odigran je 1991. u Beogradu i Pekingu. Pobedila je Sje Đun posle dramatične borbe rezultatom 4½:2½, dok je Marićeva postala zvanično treća šahistkinja sveta. U jednom svom intervjuu[8], Alisa taj meč opisuje kao istovremeno najbolji i najlošiji trenutak njene šahovske karijere.

Ovaj uspeh ponovila je 2000. godine kada se na prvom Šampionatu sveta po kup sistemu (održanom u Nju Delhiju, Indija) plasirala u polufinale. Prema rezultatu pripalo joj je zvanje treće šahistkinje sveta. U svojih pet uzastopnih nastupa na Svetskim prvenstvima, između 1990. i 2000. godine, nikada nije bila plasirana slabije od 6. mesta:

Reprezentacija[uredi | uredi izvor]

U 2006. godini Alisa Marić je proslavila dvadesetogodišnjicu predvođenja nacionalne šahovske reprezentacije. U periodu 1986—2009. nastupila je na deset Šahovskim olimpijada i pet Evropskih ekipnih prvenstava.

Nosilac je dve medalje sa Šahovskih olimpijada i jedne sa Evropskog prvenstva. Ekipnu bronzu osvojila je na Olimpijadi u Solunu (1988. godine) a pojedinačnu bronzu na Olimpijadi u Elisti Rusija, 1998. godine). U riznici trofeja ima i ekipnu srebrnu medalju sa Evropskog prvenstva održanog u Batumiju (Gruzija, 1999. godine).

Šahovske olimpijade[uredi | uredi izvor]

U periodu od 1986. do 2009. godine učestvovala je u deset šahovskih olimpijada:

  • 1986. u Dubaiju,
  • 1988. u Solunu,
  • 1990. u Novom Sadu,
  • 1994. u Moskvi,
  • 1996. u Jerevanu,
  • 1998. u Elisti,
  • 2000. u Istambulu,
  • 2004. u Kalviji,
  • 2006. u Torinu,
  • 2008. u Drezdenu.

Evropska ekipna prvenstva[uredi | uredi izvor]

Kao prva tabla šahovske reperezentacije SR Jugoslavije, na Evropskom ekipnom šampionatu održanom u Batumiju (Gruzija) 1999. godine, Alisa Marić osvojila je srebrnu medalju.[9] Inače, ženska šahovska reprezentacija SR Jugoslavije proglašena je reprezentacijom godine 1999. po tradicionalnom izboru sportista godine u organizaciji dnevnika »Sportski žurnal«, kao i po izboru Jugoslovenskog Olimpijskog Komiteta (JOK).[10]

Klupski šah[uredi | uredi izvor]

Član je ŠK Politika (Beograd, Srbija), i ŠK T-mobil (Podgorica, Crna Gora). Tokom svoje karijere uspešno je nastupala za Agrouniverzal, Rad, Šahmatik, Radnički, Gošu, Čukarički i Polet, a bila je i član klubova iz Nemačke, Švajcarske, Francuske, Grčke i Rumunije. Najveće uspehe u klupskom šahu ostvarila je osvajanjem trostrukog pobednika Kupa Evropskih šampiona sa ŠK Agrouniverzal (Zemun), dok je jedanput osvojila bronzu (sa ŠK „Internet“ Podgorica).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ (jezik: engleski) Šahista: Alisa Marić, rejting-kartica FIDE
  2. ^ „Šahista: Alisa Marić”. Grafikon FIDE rejtinga (na jeziku: engleski). 
  3. ^ „Kraljica srpskog šaha”. 
  4. ^ „zvanični sajt Alise Marić”. Arhivirano iz originala 13. 5. 2008. g. Pristupljeno 5. 4. 2008. 
  5. ^ „Alisa Marić dobitnik Svetosavske nagrade”. Arhivirano iz originala 26. 05. 2022. g. 
  6. ^ „Šah u škole“, »Glas javnosti« od 19. aprila 2006.
  7. ^ „Šah u škole“[mrtva veza], »Večernje novosti« od 6. oktobra 2006.
  8. ^ Intervju za »Glas Javnosti« od 30. aprila 2006.
  9. ^ „Academic - Alisa Marić”. 
  10. ^ Izbor za sportistu godine 1999. Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. jul 2007) — sa sajta Vlade Republike Srbije

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]