Alfa ćelije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Alfa ćelije
Langatsovo ostrvce u kome se nalazi 15% do 30% alfa ćelija
Identifikatori
THH3.04.02.0.00025
FMA70585
Anatomska terminologija

Alfa ćelije (α-ćelije) su vrsta ćelija koje se formiraju u delovima endokrinog pankreasa i čine 15% do 20% (od ukupnog broja) ćelija Langerhansovih ostrvaca. Alfa ćelije luče hormon glukagon, čiji je glavni efekat povećanje nivoa glukoze u krvi.[1]

Alfa ćelije se uglavnom nalaze na periferiji Langenhansovih ostrvaca pankreasa i okružuju beta ćelije sa svih strana zajedno sa delta ćelijama.

Na elektronskoj mikroskopiji, alfa ćelije se razlikuju po karakterističnim granulama koje sadrže gusto jezgro okruženo uskim svetlim halom. Veličina granula je oko 230 Nm. One su otporne na alkohol, ali se rastvoraju u vodi i pokazuju afinitet za bojenje kiselinom.

Prema najsavremenijim saznanjima o glavnom inkretinu-hormonu – GLP-1, posebno je značajna uloga ovog hormona u regulaciji sekrecije insulina, preko dejstva na beta i alfa ćelije pankreasa. Najpotentniji glukoinkretin-hormon, GLP-, stimuliše sekreciju insulina zavisnu od nivoa glikoze i pri euglikemiji, odnosno GLP-1 igra glavnu ulogu u enteroinsulinskoj osovini. Dejstvo GLP-1 na ćelije D i beta-ćelije neposredno je, dok je dejstvo na alfa-ćelije posredno, odnosno GLP-1 inhibiše lučenje glukagona parakrinim mehanizmom putem stimulacije lučenja somatostatina.[2]

Poznato je da GLP-1 „dozvoljava“, u aktivaciji glikoze, da se poveća sekrecija insulina iz beta ćelija, odnosno GLP-1 može „opremiti“ beta ćelije da budu glikozno kompetentne.

On takođe stimuliše biosintezu proinsulina (transkripciju gena za insulin), stimuliše sekreciju insulina, a najnovija istraživanja ukazuju da stimuliše proliferaciju i neogenezu beta ćelija endokrinog pankreasa.

Takođe on stimuliše lučenje somatostatina, a na alfa ćelije pankreasa deluje tako što inhibiše sekreciju glukagona. Međutim, nejasno je da li GLP-1 inhibiše sekreciju glukagona neposrednim dejstvom na alfa ćelije ili poznatim parakrinim efektima inhibicije insulina i somatostatina na alfa ćelije.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Arthur C. Guyton Medicinska fiziologija, Medicinska knjiga-Beograd-Zagreb 1990
  2. ^ Ding WG, Renstrom E, Rorsman P, Buschard K, Gromada J. Glucagon like peptide 1 and glucose-dependent insulinotropic polypeptide stimulate Ca2+ induced secretion in rat alpha-cells by a protein kinase A mediated mechanism. Diabetes 1997;46:792-800.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. National Library of Medicine — Medical Subject Headings na sajtu Medical Subject Headings