Амерички брест

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Američki brest
Stablo američkog bresta u drvoredu u Medisonu (Viskonsin)
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
U. americana
Binomno ime
Ulmus americana
Areal američkog bresta.
List američkog bresta.
Klijavci američkog bresta.
Plodovi američkog bresta.

Američki brest (Ulmus americana L.) je vrsta skrivenosemenice iz porodice brestova. Ovim imenom ju je nazvao Karl fon Line 1753. u svom delu „Species Plantarum“. Njegovi sinonimi su U. alba Raf.; U. pendula Willd.; U. floridana Champ. U Americi se naziva beli i vodeni brest. Vrsta je bez opisanih prirodnih unutarvrsnih taksona.

Morfologija[uredi | uredi izvor]

Drvo visine 35 do 40 m, sa stablom prsnog prečnika ponekad većim od 2 m. Na osami razvija široko razgranatu krunu sa povijenim granama po periferiji. Kruna je često šira od visine koju stablo dostiže. Grančice meko maljave, kasnije gole, bez plutastih izraštaja. Kora pepeljasto siva, izbrazdana, ljuspa se u pločicama. Lisni pupoljci su ovalni, zašiljeni ili zatupasti, često bočno u odnosu na ožiljak lista, oko 5 mm dugi, blago stisnuti i manje ili više odstoje, svetlocrvenkasto braon boje. Izdanci bez terminalnog pupoljka. Listovi izduženo jajasti do eliptični, najširi u sredini, sa izduženim vrhom i asimetričnom osnovom, dvostruko grubo testerasti, 10 do 15 cm dugi, oko 8 cm široki, tamnozeleni, goli i rapavi, sa naličja dlakavi ili skoro goli, sa oko 20 nerava, na kratkoj peteljci (0,5 do 0,8 cm), u jesen zlatnožuti. Cvetni pupoljci krupniji, objajasti kao da su na drškama, i sa ljuspama po obodu tamnijim i sa dlačicama. Cveta pre listanja, u martu. Cvetovi zelenkastocrveni po 3 do 4 zajedno, sa 7 do 8 prašnika i belim žigom. Cvetne drške končaste, duge 1 do 2 cm. Plodovi eliptični, 1 do 1,2 cm dugi i 0,5 do 0,8 široki (koeficijent izduženosti 1,3-2), duboko usečeni pri vrhu sa urezom koji dopire do semena, po obodu trepavičasto dlakavi, zreli u maju-junu. Seme 0,4 do 0,6 cm dugo i 0,3 do 0,4 cm široko, eksalbuminsko[1].

Unutarvrsni kultivari[uredi | uredi izvor]

‘American Liberty’
‘Ascendens’
‘Augustine’
‘Aurea’
‘Beaverlodge’
‘Beebe's Weeping’
‘Brandon’
‘Burgoyne’
‘College’
‘Columnaris’
‘Creole Queen’
‘Deadfree’
‘Delaware’
‘Exhibition’
‘Fiorei’
‘Flick's Spreader’
‘Folia Aurea Variegata’
‘Hines’
‘Incisa’
‘Independence’
‘Iowa State’
‘Jackson’
‘Jefferson’
‘Kimley’
‘Klehmii’
‘Lake City’
‘L'Assomption’
Prairie Expedition™
‘Littleford’
‘Markham’
‘Minneapolis Park’
‘Moline’
‘Morden’
‘New Harmony’
‘Nigricans’
‘Patmore’
‘Pendula’
‘Penn Treaty’
‘Princeton’
‘Pyramidata’
‘Queen City’
‘St. Croix’
‘Sheyenne’
‘Skinner Upright’
‘Star’
‘Valley Forge’
‘Variegata’
‘Vase’
‘Washington’[2]

Međuvrsni kultivari[uredi | uredi izvor]

Za razliku od drugih vrsta brestova, američki brest ima relativno malo hibrida sa ostalim vrstama roda. U Medisonu (Viskonsin) je sintetisan međuvrsni hibrid Ulmus 'Rebella' (U. parvifolia × U. americana). Poreklo Ulmus 'Hamburg' (U. pumila × U. americana? možda U. pumila × U. rubra) i Ulmus 'Kansas Hybrid' (U. pumila × U. americana? možda U. pumila × U. rubra) je nepouzdano, i ne može se sa sigurnošću tvrditi da je jedan od roditelja američki brest. Niska kompatibilnost sa ostalim američkim, evropskim i azijskim brestovima može se objasniti razlikama u nivou ploidnosti[3].

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Grbić, M. (1992): Unapređenje rasadničke proizvodnje nekih brestova (Ulmus L.) autovegetativnim metodama razmnožavanja. Doktorska disertacija, Šumarski fakultet Beograd
  2. ^ Townsend, A. M., Bentz, S. E., and Douglass L. W. (2005). Evaluation of 19 American Elm Clones for Tolerance to Dutch Elm Disease. Journal of Environmental Horticulture, March 2005, Horticultural Research Institute, Washington, D.C.
  3. ^ Hans, A. S. (1981): Compatibility and Crossability Studies in Ulmus. Silvae Genetica 30, 4-5.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]