Amon Get

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Amon Get
Amon Get tokom 1946. pre izvršenja smrtne kazne
Lični podaci
Datum rođenja(1908-12-11)11. decembar 1908.
Mesto rođenjaBeč, Austrougarska
Datum smrti13. septembar 1946.(1946-09-13) (37 god.)
Mesto smrtiKrakov, Poljska
Vojna karijera
VojskaNacistička Nemačka
RodŠucštafel
Učešće u ratovimaDrugi svetski rat

Amon Leopold Get (nem. Amon Göth; Beč, 11. decembar 1908Krakov, 13. septembar 1946) je bio SS hauptšturmfirer (kapetan) i komandant nacističkog koncentracionog logora u Plašovu, predgrađu Krakova. Posle rata mu je suđeno za ratne zločine. Visoki Narodni Tribunal ga je proglasio krivim za smrt više desetina hiljada ljudi. Osuđen je na smrtnu kaznu vešanjem, koja je izvršena blizu koncentracionog logora kojim je komandovao. U filmu Šindlerova lista je verno prikazana njegova navika da zatvorenike ubija iz sporta.

Mladost[uredi | uredi izvor]

Get je rođen u Beču u porodici koja se bavila izdavaštvom. Učlanio se u Nacističku omladinu kada je imao 17 godina, postao član paramilitarne nacionalističke grupe sa 19, a sa 22 je postao član austrijske grane Nacističke partije. Do 1937. godine je stigao do čina narednika, dok je 1941. godine dobio čin mlađeg poručnika.

Plašov[uredi | uredi izvor]

Get je 11. avgusta 1942. godine priključen komandi Odila Globočnika u Krakovskoj oblasti. Postao je redovan SS oficir na službi u koncentracionom logoru, dok je februara 1943. određen kao komandant i nadzornik izgradnje radničkog logora u Plašovu. Logor je završen u roku od mesec dana, nakon čega je zatvoren Krakovski geto. Preživeli iz Krakovskog geta su prebačeni u radnički logor u Plašovu. Kasnije tokom suđenja je dokazano da je Get lično ubio oko 500 Jevreja tokom postojanja logora Plašov.

Sledeći Getov zadatak je bio da zatvori geto u Tarnovu, za šta je dobio naređenje 3. septembra 1943. godine. Tada je na licu mesta ubijeno oko 10.000 ljudi.

U aprilu 1944. godine Get je unapređen u čin hauptšturmfirera, čime je preskočio čin oberšturmfirera (stariji poručnik). Tada je postao i rezervni oficir Vafen-SS, jedne od grani SS-a.

Get je verovao da Jevreji treba da plate za sopstveno ubijanje od strane Nemaca, pa je u jednom manjem poljskom gradu Gestapo naredio jevrejskoj zajednici da plati 2.000 zlota i 3 kilograma kafe da bi platili trošak municije kojom će biti ubijeni.

Otkaz i hvatanje[uredi | uredi izvor]

Amon Get je septembra 1944. godine skinut sa funkcije komandanta Plašova i prebačen u administrativnu službu SS-a. U novembru 1944. godine je bio u Beču, kada je bio optužen za krađu imovine Jevreja, koja je po Nacističkim zakonima pripadala državi. Uhapsio ga je Gestapo, ali usled bliskog kraja Drugog svetskog rata, nikad nije bio izveden pred SS sudije da odgovara za zločine za koje je optužen. Ubrzo nakon toga je otkriveno da je mentalno bolestan i da ima dijabetes, nakon čega je odveden na lečenje u duševnu bolnicu u Bad Telcu, gde je ostao dok nije uhapšen od strane Vojske Sjedinjenih Američkih Država.

Tokom hapšenja, Get je tvrdio da je po činu bio šturmbanfirer (major), što je tvrdio i Rudolf Hes, mada za te tvrdnje nikad nisu nađeni konkretni dokazi.

Smrt[uredi | uredi izvor]

Posle rata Visoki Narodni Tribunal ga je proglasio krivim za smrt više desetina hiljada ljudi. Obešen je 13. septembra 1946. godine blizu logora u Plašovu. Tokom izvršenja smrtne kazne, ruke su mu bile vezane iza leđa. Dva puta je loše procenjena dužina konopca potrebna da Get umre, tako da je on umro tek iz trećeg pokušaja bešenja.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]