Amuzija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Amuzija
Specijalnostineurologija

Amuzija (od starogrčkog - ἄμουσος - amousos = nemuzikalnost) je gubitak sposobnosti razumevanja ili slušanja muzike, pisanja i čitanja nota kao posledica oštećenja temporalne kore desne hemisfere mozga (u dešnjaka) zbog oštećenja sluha.[1]

Opšte informacije[uredi | uredi izvor]

Umetnost i kreativnost potiču iz mozga i zavise od njegovog normalnog funkcionisanja.[2] Brojni su moždani mehanizmi uključeni u kognitivnu obradu muzike, uključujući slušanje muzike, izvođenje, pisanje, čitanje, kao i muzička estetika i muzičke emocije.[3]

Muzika je višestruki fenomen koji postoji kao univerzalno nasleđe u svim ljudskim društvima i tokom čovekove istorije. Muzika se odnosi na mnoge funkcije mozga, uključujući percepciju, motoričke sposobnosti, kogniciju, emocije, učenje i pamćenje. Različiti regioni mozga povezani su sa muzičkom obradom i produkcijom, uključujući desni prednji i zadnji gornji temporalni režanj, desni donji frontalni korteks, desni prefrontalni, bilateralni premotorni i bilateralni parijetalni prostori, desni prednji mali mozak, jezične površine, limbičke strukture.[3]

U bolesnom mozgu, nakon moždane traume, opisani su poremećaji u percepciji ili proizvodnji muzike, mada se smatraju retkim. Amuzija se kao termin koristi za označavanje brojnih poremećaje koji otežavaju prepoznavanje ili reprodukciju muzičkih tonova ili ritmova, što zauzvrat može dovesti do problema sa pisanjem ili dikcijom.

Amuzija ili specifična muzička agnozija, poremećena percepcija muzike ili njenih komponenata obično je povezana sa lezijama slepoočnog režnja i pretežno se javlja kod oštećenja desne polovine mozga.

Često je amuzija udružena sa slušnom agnozijom, u kojoj prestaju da se razlikuju uobičajeni zvukovi ili šumovi.

Prema poreklu amuzija može biti urođena ili stečena, i nastaje obično nakon povrede mozga. Primer stečene amuzije je Ravelov znak, nazvana po Morisu Ravelu, francuskom muzičaru i kompozitoru (1875—1937), koji u poslednjim godinama svog života preležao neurološku bolest koja je zahvatila prefrontalni korteks mozga i bazalne ganglije, uzrokujući Vernikeovu afaziju, sa velikim poteškoćama u čitanju i pisanju. Sa muzičke tačke gledišta, ovo je rezultovalo relativno dobro očuvanom muzičkim mišljenjem, ali sa velikom afektivnošću pisanja i čitanja muzičkih partitura. Postoje muzikolozi koji misle da bi njegovo najpoznatije delo, "Bolero", sa svojim ponavljajućim "ostinatom", relativnim melodijskim siromaštvom i linearnošću, bio odraz njegove bolesti.

Ovaj specifični poremećaj je često udružen sa afazijom, jer je njegova povezanost sa ovom patologijom evidentna u 50% slučajeva, a neuropatološka analogija sa tim terminom uspostavljena je pre više od jednog veka.[4]

Etiologija[uredi | uredi izvor]

Funkcionalni model prepoznavanja muzike
Nekoliko regija mozga učestvuje u muzici. Zvuk se prvo tretira u strukturama uha i supkortikalne regije koje su specifične za slušni sistem. Zatim učestvuju i različiti delovie mozga koji su uključeni u pamćenje, emocije, pokrete ili druge senzorne modalitete.

Amuzija je u većini slučajeva uzrokovana lezijama mozga nakon moždanog udara, ali može biti i urođena. U poslednjim slučajevima to je genetski određeno i delimično oslabljenim slabnostima percepcije tonova, a ne percepcijom ritma. Slučajevi urođene amuzije, povezani sa poremećajima neuronskih mreža za muziku, povezani sa strukturnim varijacijama u frontalnom i temporalnom režnju.[5][6]

Oko četiri procenta ljudi pati od urođenog oblika amuzije.

Posle moždanog udara, oko 70% obolelih pati od deficita u muzičkom polju, ali ta činjenica se ne uzima u obzir ni dijagnostički ni terapeutski, jer je problem obično sekundarni u odnosu na druge, teže bolesti i ne privlači odmah pažnju obolelih osoba.[7]

Etiologija stečene amuzije uključuje mnoge bolesti i stanja koja dovode do lezija mozga, uključujući:[3]

  • traumatske povrede mozga,
  • ishemijski ili hemoragijski moždani udar,
  • novotvorine (tumori),
  • jatrogena stanja,
  • epilepsiju,
  • infekcije,
  • degenerativne bolesti.

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Jedan od načina klasifikacije različitih vrsta amuzije zasnovan je na kliničkim promenama koje oni uzrokuju:[3]

Klasifikacija amuzije na osnovu kliničkih znakova
Vrsta Klinički znak
Motorna amuzija Nemogućnost zviždanja ili pevanja
Perceptivna amuzija Nemogućnost diskriminacije tonova
Muzička amnezija Nemogućnost prepoznavanja poznatih pesama
Muzička apraksija Nemogućnost interpretacije muzike
Muzička disgrafija Nemogućnost pisanja muzike
Muzička aleksija Nemogućnost čitanja muzike

Treba naglasiti da lingvistička funkcija ima izvesnu cerebralnu dominaciju (uglavnom leva hemisfera) i da lezija zbog toga proizvodi značajne jezičke gubitke. Međutim, muziku, kao formalni „jezički“ kod, svi ljudi na ovaj ili onaj način ne stiču poput jezika.[8]

Dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Dijagnoza se može postaviti pomoću Montrealske baterije testova za procenu amuzije.[9]

MRT desne moždane hemisfere pacijenata sa i bez amuzije

Terapija[uredi | uredi izvor]

Uspešni tretmani nisu dostupni, jer se nijedan oblik lečenja nije pokazao efikasnim u lečenju amuzije. Daljim istraživanjema ostaje da se eventualno otkrije način lečenja.[7]

Jedna studija je pokazala da tehnike diferencijacije tonova imaju određeni uspeh; međutim, biće potrebna nova istraživanja o lečenju ovog poremećaja da bi se ova tehnika potvrdila kao odgovarajući tretmanom.[10]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pearce, J.M.S. (2005). „Selected Observations on Amusia”. European Neurology (na jeziku: engleski). 54 (3): 145—148. ISSN 0014-3022. doi:10.1159/000089606. 
  2. ^ Zatorre, Robert J. (1984). „Musical Perception and Cerebral Function: A Critical Review”. Music Perception. 2 (2): 196—221. ISSN 0730-7829. doi:10.2307/40285291. 
  3. ^ a b v g Pavlović, Aleksandra; Pavlović, Dragan (2018). „Music in healthy and diseased brain”. Engrami. 40 (1): 28—43. doi:10.5937/Engrami1801028P. .
  4. ^ Douglas, K. M.; Bilkey, D. K. (2007). „Amusia is associated with deficits in spatial processing”. Nature Neuroscience. 10 (7): 915—921. PMID 17589505. S2CID 5398605. doi:10.1038/nn1925. 
  5. ^ Peretz, Isabelle; Cummings, Stéphanie; Dubé, Marie-Pierre (2007). „The Genetics of Congenital Amusia (Tone Deafness): A Family-Aggregation Study”. The American Journal of Human Genetics. 81 (3): 582—588. PMC 1950825Slobodan pristup. PMID 17701903. doi:10.1086/521337. .
  6. ^ Ayotte, Julie; Peretz, Isabelle; Hyde, Krista (2002). „Congenital amusia”. Brain. 125 (2): 238—251. ISSN 0006-8950. PMID 11844725. doi:10.1093/brain/awf028. 
  7. ^ a b Alossa, N.; Castelli, L. (2009). „Amusia and musical functioning”. European Neurology. 61 (5): 269—277. PMID 19295213. S2CID 10990220. doi:10.1159/000206851. 
  8. ^ Pearce, J. M. (2005). „Selected observations on amusia”. European Neurology. 54 (3): 145—148. PMID 16282692. S2CID 38916333. doi:10.1159/000089606. .
  9. ^ Peretz, I.; Champod, A. S.; Hyde, K. (2003). „Varieties of musical disorders. The Montreal Battery of Evaluation of Amusia”. Annals of the New York Academy of Sciences. 999 (1): 58—75. Bibcode:2003NYASA.999...58P. ISSN 0077-8923. PMID 14681118. S2CID 46677158. doi:10.1196/annals.1284.006. 
  10. ^ Ayotte, Julie; Peretz, Isabelle; Hyde, Krista (2002). „Congenital Amusia”. Brain. 125 (2): 238—51. PMID 11844725. doi:10.1093/brain/awf028. .

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Isabelle Peretz, Annie Sophie Champod, Krista Hyde: Varieties of Musical Disorders: The Montreal Battery of Evaluation of Amusia. In: Annals of the New York Academy of Sciences. Vol. 999 (2003), S. 58–75 (PDF; 10,6 MB).
  • T. F. Münte: Brain out of tune. In: Nature. (2002); 415, S. 589–590.
  • L. Stewart: Congenital amusia. In: Current Biology. (2006); 16(21), S. R904–R906.
  • Isabelle Peretz, E. Brattico, M. Tervaniemi: Abnormal Electrical Brain Responses to Pitch in Congenital Amusia. In: Annals of Neurology. (2005); 58(3), S. 478–482.
  • Karnath, Hans-Otto; Thier, Peter (2012). Kognitive Neurowissenschaften. Berlin: Springer. str. 536. ISBN 978-3-642-25526-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).