Anglo-misorski ratovi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Majsorski ratovi

Jedna od bitaka u Drugom Majsorskom ratu
Vreme1767-1799. godina
Mesto
Indija
UzrokBritanska kolonijalna ekspanzija u južnoj Indiji.
Ishod Britanska pobeda
Teritorijalne
promene
Majsor izgubio polovinu teritorije i postao britanska vazalna država.
Sukobljene strane
Britanska istočnoindijska kompanija Majsorska kraljevina
Komandanti i vođe
Čarls Kornvolis Hajdar Ali
Tipu Sultan
Žrtve i gubici
znatni teški

Anglo-majsorski ratovi, nazvani po indijskoj državi Majsor koja ih je vodila u drugoj polovini 18. veka protiv britanske kolonijalne ekspanzije u južnoj Indiji.[1]

Uvod[uredi | uredi izvor]

Neprijateljski odnosi između majsorskog vladara Hajdar Alija i njegovih suseda hajdarabadskog nizama i plemena Marate, pružali su pogodne uslove Britancima za ekspanziju u južnoj Indiji. Sa druge strane, Francuzi, poraženi u Karnatskim ratovima, podsticali su mržnju domorodaca prema Britancima u nadi da će povratiti izgubljene pozicije.[1]

Prvi majsorski rat[uredi | uredi izvor]

Prvi i Drugi Majsorski rat

Prvi Majsorski rat (april 1767 - april 1769) izazvan je napadom Nizama od Hajdarabada na Majsor. Angažujući se u tom ratu, Britanci su poraženi i prinuđeni da prihvate Hajdarove uslove: obavezu da mu pruže vojnu pomoć u slučaju bilo čijeg napada na Majsor, čime je Hajdar hteo da spreči Britance da navedu susede na rad protiv njegove države.[1]

Drugi majsorski rat[uredi | uredi izvor]

Deset godina kasnije, Majsor se koristi anglo-maratskim sukobom pa Hajdar u sporazumu sa Maratima i nizamom upada na teritoriju u posedu Madrasa čime počinje drugi Majsorski rat (jul 1780 - mart 1784). Napuštena od saveznika i poražena 1781, vojska Majsora dobija pomoć od francuskih vojnih i kopnenih snaga. Kada je 1782. godine umro Hajdar, rat je nastavio njegov sin Tipu Sultan koji je u borbama 1783. godine zarobio britanskog komandanta, a naredne godine zaključio povoljan mir.[1]

Treći majsorski rat[uredi | uredi izvor]

Treći Majsorski rat

Diplomatske akcije protiv bezbednosti Majsora dovele su do Trećeg Majsorskog rata (decembar 1789 - mart 1792). Iako brojno slabiji, Tipu je dva puta doveo Britance u kritičnu situaciju, presecajući im puteve snabdevanja. Pošto je preuzeo komandu nad britanskim trupama, general Čarls Kornvolis, uz pomoć bombajskih trupa, tukao je Tipu Sultana kod majsorske prestonice Seringapatama 1791. godine. Tim porazom je Tipuu nametnut mir kojim je Majsor izgubio skoro polovinu svojih teritorija i bio prinuđen da plati ratnu odštetu.[1]

Četvrti majsorski rat[uredi | uredi izvor]

četvrti Majsorski rat

Ne mireći se sa porazom i teškim uslovima mira, Tipu se pripremao za novi rat. Uz ogromne napore učvrstio je i reorganizovao vojsku i preduzeo mere da uz pomoć Francuza spreči prodor britanskih trupa u Majsor. Da bi eliminisali Francuze kao saveznike Majsora u Indiji, Britanci počinju 1799. godine četvrti Majsorski rat napadom na Seringapatam. Tipu je poginuo u odbrani prestonice, koji su Britanci osvojili 4. maja. Time je bila rešena sudbina južnog dela Indije. Od tada je Majsor vazalna država u sastavu Britanske imperije.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ Nikola Gažević, Vojna enciklopedija (knjiga 5), Vojnoizdavački zavod, Beograd (1972), str. 216

Izvori[uredi | uredi izvor]