Arakul (pritoka Nišave)
Arakul | |
---|---|
Opšte informacije | |
Dužina | 9,63 km |
Basen | 33,12 km2 |
Sliv | Crno more |
Plovnost | nije plovna |
Vodotok | |
Izvor | Čepen na Staroj planini |
V. izvora | 773 m |
Ušće | Nišava |
Geografske karakteristike | |
Država/e | Bugarska |
Arakul je manja, leva pritoka Nišave na teritoriji Republike Bugarske koja se u nju uliva na 158-om rečnom kilometru.[1] U najširem smislu pripada slivu reke Nišave, odnosno Južne Morave, zatim Velike Morave, Dunava, pa samim tim i Crnomorskom slivu.
Geografske odlike[uredi | uredi izvor]
Arakul je manja pritoka koju Nišava prima na 158-om rečnom kilometru sa leve strane doline, na nadmorskoj visini od 537 metara. Dužina Arakula je 9,63 km, a površina sliva iznosi 33,12 km².[1]
- Izvor
Izvire na 773 metara nadmorske visine na Čepenu, na kontaktu masivnih krednih krečnjaka i alevrolita jurske starosti.[1]
- Gustina rečne mreže i geomorfologija
Gustina rečne mreže iznosi 1,18 km/km² , a gotovo sve pritoke izviru iz kraških vrela na jugu sliva i dubokim dolinama strmih strana spuštaju se ka podnožju Čepena. U podnožju Čepana padovi se ublažavaju i Arakul protiče kroz prilično zaravnjen teren, da bi pre ušća u Nišavu u trijaskim dolomitima formirala klisuru jako strmih dolinskih strana.[1]
Sliv Arakula je dobro naseljen, a najveća sela Murgaš i Bukorovci, koja se nalaze na terenu čiju geološku osnovu čine kvartarni peskovi i šljunkovi, kao i klastični sedimenti mezozoika.[1]
- Vegetacija sliva
U slivu Arakule šumski pokrivač se može naći samo na jugu na planini Čepen i u klisuri pri ušću u Nišavu, dok ostatak sliva zauzima raznorodno poljoprivredno zemljište i travnata vegetacija.[1]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Mrđan M. Đokić Nišava – potamološka studija, doktorska disertacija, Niš, 2015