Arapovac (Lazarevac)

Koordinate: 44° 27′ 11″ S; 20° 23′ 10″ I / 44.453° S; 20.386166° I / 44.453; 20.386166
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arapovac
Administrativni podaci
DržavaSrbija
GradBeograd
Gradska opštinaLazarevac
Stanovništvo
 — 2011.Pad 644
Geografske karakteristike
Koordinate44° 27′ 11″ S; 20° 23′ 10″ I / 44.453° S; 20.386166° I / 44.453; 20.386166
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina207 m
Arapovac na karti Srbije
Arapovac
Arapovac
Arapovac na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj011
Registarska oznakaBG

Arapovac je naselje u gradskoj opštini Lazarevac u gradu Beogradu. Prema popisu iz 2011. bilo je 644 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Arapovac se nalazi severoistočno od Lazarevca. Lazarevac se pominje u aračkim spiskovima; godine 1818. imao je 30 kuća i pripadalo je Katićevoj Kneževini i činilo jednu opštinu sa Junkovcem i Sakuljom i po popisu iz 1921. godine ima 124 kuće sa 902 stanovnika. Današnje porodice su potomci mlađih doseljenika.

Po predanju prvi se ovde naselio neki Milan Čurukpara. Ne zna se od kuda je došao. Išao je lutao pa se ovde zadrži sa ženom i decom. Napravio je kolibu i nastanio se. Jednog dana, pred samo veče, udari od nekud neki Arapin, dođe pred Milanovu kolibu i zadrži se da kod njega prenoći. Milan mu dozvoli i preko noći ga ubije. Ubrzo se saznalo o ovome ubistvu, i zbog toga što je ovde ubijen Arapin prozvano je, prema predanju, i selo Arapovac. Druga porodica koja se posle Milana naselila bili su neki Cigani Rešetari, tako nazvani što su pravili rešeta. Od ove porodice ima vrlo mnogo potomaka, a ima još nekoliko doseljenih porodica za koje se ne zna od kuda su starinom. (podaci krajem 1921. godine).[1] [2]

Ovde se nalazi Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Arapovcu.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Arapovac živi 610 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,4 godina (40,6 kod muškaraca i 42,2 kod žena). U naselju ima 256 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,95.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 1.004
1953. 1.032
1961. 1.020
1971. 861
1981. 825
1991. 830 819
2002. 754 766
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
745 98,80%
Crnogorci
  
2 0,26%
Hrvati
  
1 0,13%
Slovenci
  
1 0,13%
Mađari
  
1 0,13%
nepoznato
  
4 0,53%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Podaci su uzeti iz: iz opisa Arapovca od Sretena Jelisavćića (rukopis se nalazi u Etnološkom seminaru Beogradskog univerziteta) i iz dela navedenih kod sela M. Crljenci.
  2. ^ Literatura „Letopis Podunavskih mesta“(Beč 1998) period 1812 – 1935 g. Letopisa, po predanju, Podunavskih mesta i običaji, nastanak sela, ko su bili doseljenici, čime se bavili meštani
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Korišćena Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Podaci su uzeti iz opisa Arapovca od Sretena Jelisavčića (rukopis se nalazi u Etnološkom seminaru Beogradskog univerziteta) i iz dela navedenih kod sela M. Crljenci.
  • Monografija Podunavske oblasti 1812-1927. objavljeno (1927 g.) „Napredak Pančevo“
  • „Letopis“: Podunavska mesta i običaji Marina (Beč 1999 g.). Letopis period 1812 – 2009 g. Sastavio od pisanih tragova, letopisa, po predanju mesta u Južnoj Srbiji, mesta i običaji nastanak sela, ko su bili doseljenici, čime se bavili meštani

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]