Argentinci

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Argentinci
Argentinos
Ukupna populacija
oko 44.000.000 pripadnika
Regioni sa značajnom populacijom
 Argentina43.000.000[1]
 SAD224.952[2]
 Španija70.011[3]
 Paragvaj59.115[2]
 Čile53.192[2]
 Izrael48.312[2]
 Brazil42.202[4]
 Urugvaj22.743[2]
 Kanada19.210[2]
 Australija14.190[2]
 Meksiko13.696[2]
 Francuska11.899[2]
 Italija11.239[2]
 Ujedinjeno Kraljevstvo10.200[2]
 Vatikan1[2]
Jezici
španski
Religija
Hrišćanstvo (pretežno katolicizam)[5]
Srodne etničke grupe
Ostali Latinoamerikanci (najpre Urugvajci i Paragvajci); Evropljani, Američki starosedeoci

Argentinci (šp. Argentinos) su južnoamerički narod koji je razvio svoju nacionalnu svest nakon nezavisnosti Argentine u 19. veku.

Predstavljaju jedan od retkih latinoameričkih naroda koji gotovo u potpunosti belci. Razlog tome je nagli priliv španskih i italijanskih imigranata u 19. veku, koji su apsorbovali dotadašnje većinsko stanovništvo - potomke prvih španskih kolonista, Indijanaca i mestika.

Nakon njih su u novu argentinsku naciju apsorbovane mase ostalih evropskih doseljenika, kojima su se u 20. veku pridružili doseljenici s Bliskog istoka i istočne Azije, pa su Argentinci po svojoj heterogenoj strukturi dosta slični većinskim narodima Severne Amerike.

Argentinci govore španskim jezikom i po veri su uglavnom katolici, mada je dosta raširen i protestantizam, pogotovo u krajevima koje su naselili imigranti iz severne i zapadne Evrope.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "United Nations population prospects" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (20. mart 2014)(PDF) 2015 revision
  2. ^ a b v g d đ e ž z i j k Perfil migratorio de Argentina 2012 (PDF). Buenos Aires: International Organization for Migration. 2012. str. 184. ISBN 978-92-9068-657-6. Pristupljeno 2. 3. 2013. 
  3. ^ „Población y edad media por nacionalidad y sexo”. www.ine.es. Pristupljeno 2019-08-25. 
  4. ^ „EXCLUSIVO: OS NÚMEROS EXATOS E ATUALIZADOS DE ESTRANGEIROS NO BRASIL.”. Pristupljeno 29. 3. 2015. 
  5. ^ Religion in Latin America: Widespread Change in a Historically Catholic Region (PDF). Pew Research Center. 2014. str. 14, 162, 164. Arhivirano iz originala (PDF) 20. 09. 2016. g. Pristupljeno 28. 7. 2015. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]