Ardeni

Koordinate: 50° 10′ 00″ S; 5° 30′ 00″ I / 50.1666° S; 5.5000° I / 50.1666; 5.5000
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ardeni
Tipičan pejzaž u Ardenima
Geografske karakteristike
Koordinate50° 10′ 00″ S; 5° 30′ 00″ I / 50.1666° S; 5.5000° I / 50.1666; 5.5000
Geografija
Ardeni na karti Belgije
Ardeni
Ardeni
Države Belgija  Francuska  Nemačka  Luksemburg

Ardeni (franc. l’Ardenne, les Ardennes, od keltskog Arduenna - uzvišenje) su planine na jugoistoku Belgije i Luksemburgu, dok rubnim delovima pripadaju Nemačkoj (oblast Ajfel) i Francuskoj (departman Ardeni).

Ardeni su oblast starih, erodiranih planina i šumovitih brda. Kroz ovu oblast protiču reke Mozel, Sambr i Meza, koje teku ka dolini Rajne, odnosno ravnicama Holandije. Najviši vrh Ardena je na 652 metara nadmorske visine, dok je srednja visina 550 metara.

Oblast Ardena je slabo naseljena. Jedina dva veća grada (više od 50.000 stanovnika) su Vervje u Belgiji i Šarlvil Mezijer u Francuskoj.

Iako se ova planinska oblast smatrala nepovoljnom za vojne prodore, ovuda se nemačka vojska brzo prebacila u napadu na Francusku u oba svetska rata. U ovoj oblasti se odigrala bitka s kraja Drugog svetskog rata, poznata kao Bitka u Ardenima. To je bila poslednja nemačka veća kontraofanziva u ovom ratu. Trajala je od decembra 1944. do januara 1945. i završila se pobedom savezničkih trupa.

Geologija[uredi | uredi izvor]

Ardeni su ostaci planinskog venca nastalog tokom hercinske orogeneze; njima slične formacije na teritoriji Francuske su Armorički masiv, Centralni masiv i Vogezi. U unutrašnjosti nižih delova ovakvih planinskih ostataka često se javlja ugalj, uz gvožđe, cink i ostale metale u dubljim slojevima Zemlje. Ova geološka činjenica objašnjava najveći deo geografije i istorije Valonije. Severno i zapadno od Ardena leže doline reka Sambre i Meze, koje formiraju luk koji prolazi kroz najindustrijalizovanije provincije Valonije, na primer provinciju Eno, duž reke En; Šarlroa duž reke Sambre; pokrajine Lijež duž reke Meze.

Region je izdignut usled procesa u Zemljinom omotaču tokom poslednjih nekoliko stotina hiljada godina, što je uočeno u odnosu na sadašnje nadmorske visine starih rečnih terasa.[1]

Ovaj geološki region važan je za istoriju Valonije jer su Ardeni u osnovi razvoja ekonomije, istorije i geografije Valonije. Valonija je predstavljena širokim spektarom stena različite starosti. Neke međunarodno priznate geološke faze definisane su na osnovu nalazišta stena lociranih u Valoniji: npr. Franij, Famenij, Turnej, Vizej, Dinant i Namirij.[2] Osim stena Turneja, sve ostale stene nalaze se u geološkom području Ardena.

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]