Ardino

Koordinate: 41° 34′ 59″ S; 25° 07′ 59″ I / 41.583° S; 25.133° I / 41.583; 25.133
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ardino
bug. Ардино
Pogled na Ardino
Grb
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastKrdžalijska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 3.955 (2.010 )
 — gustina221 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate41° 34′ 59″ S; 25° 07′ 59″ I / 41.583° S; 25.133° I / 41.583; 25.133
Aps. visina684 m
Površina17,93 km2
Ardino na karti Bugarske
Ardino
Ardino
Ardino na karti Bugarske
Veb-sajt
www.ardino.bg

Ardino (bug. Ардино) grad je u Republici Bugarskoj, u južnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Ardino u okviru Krdžalijske oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Ardino se nalazi u južnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 280 kmjugoistočno, a od oblasnog središta, Krdžalija grad je udaljen 35 km jugozapadno.

Reljef: Oblast Ardina se nalazi u oblasti središnjeg dela planinskog lanca Rodopa. Grad se smestio u oblasti reke Arde, na približno 680 etara nadmorske visine.

Klima: Klima u Ardinu je kontinentalna.

Vode: Pored Ardina protiče reka Arda gornjim delom svog toka. Po njoj je grad dobio naziv.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Ardina je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Ardina je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova. U to vreme pretežno stanovništvo postaju Turci.

1912. godine grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2010. godine Ardino je imalo oko 4.000 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Turci. Ostatak su mahom Bugari i Romi. Poslednjih 20-ak godina grad je gubio stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji i iseljavanja Turaka u maticu.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je islam, a manjinska pravoslavlje.


Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]