Arpad Festi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arpad Festi
Kip Arpada festija u Nacionalnom memorijalnom muzeju Opustaser u Mađarskoj
Lični podaci
Datum rođenja(1856-12-24)24. decembar 1856.
Mesto rođenjaOđala,
Datum smrti1. jun 1914.(1914-06-01) (57 god.)
Mesto smrtiLovran,

Arpad Festi (mađ. Árpád Feszty; (24. decembar 18561. jun 1914) je bio mađarski slikar.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Arpad je rođen u mestu Ođala (mađ. Ógyalla), tada Mađarska, sada Hurbanovo (sloven. Hurbanovo), Slovačka. Arpadovi koreni imaju nemačko poreklo. Preci su mu se doselili u tadašnju Mađarsku i originalno prezime im je bilo Rehrenbek (nem. Rehrenbeck). U svom radu najčešće se bavio tematikom iz mađarske istorije i religije.

Školovanje i rad[uredi | uredi izvor]

Detalj sa slike Dolazak Mađara Festija iz 1896. godine, izložena u Nacionalnom memorijalnom muzeju Opustaser u Mađarskoj

Arpad je studirao u Minhenu od 1874. godine a kasnije u periodu između 1880. i 1881. godine u Beču. Posle povratka kući, u Mađarsku, postao je poznat po svojim slikama iz opusa Golgota, a to su Kalvarija i Nesreća u rudniku.

Svoj najpoznatiji rad, kružna slika, Dolazak Mađara u Panonsku niziju, je napravio kao obeležje 1.000 godišnjice dolaska Mađara na današnje teritorije, 1894. godine. Na ovoj slici su mu pomagali poznati mađarski slikari Jene Barčaj (mađ. Jenő Barcsay), Danijel Mihalik (mađ. Dániel Mihalik) i Laslo Mednjanski (mađ. László Mednyánszky). Ova slika je bila ozbiljno oštećena tokom Drugog svetskog rata. Samo platno veličine 1800 m² je bilo isečeno na 8m-ske komade koje su urolovane i ostavljene na čuvanje u nekoliko raznih muzeja. Tako je ostalo sve do 1995. godine kada je sve ponovo sakupljeno i izloženo Nacionalnom memorijalnom muzeju Opustaser u Mađarskoj.

Arpad je živeo je u Firenci od 1899. do 1902.. posle povratka u mađarsku radio je samo na manjim slikama, pošto je bio u velikim finansijskim teškoćama. Danas je nekoliko njegovih radova u vlasništvu Mađarske nacionalne galerije u Budimpešti.

Arpadova braća Adolf i Đula Festi su bili poznate arhitekte a njegova kćerka, Maša Marija Festi, kao slikar je koristila religiozne teme, pejzaž i portret. Između ostalih njen portret mađarskog skulptora Ede Kaloša se sada čuva u Mađarskoj nacionalnoj galeriji.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]