Arhiv Narodne banke Srbije

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiv Narodne banke Srbije
Zgrada Narodne banke
Arhiv Narodne banke Srbije na karti Grada Beograda
Arhiv Narodne banke Srbije
Osnivanje1884.
LokacijaBeograd
Kraljevina Srbija Kraljevina Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija Savezna Republika Jugoslavija Srbija
Koordinate44° 48′ 13″ S; 20° 27′ 52″ I / 44.803637° S; 20.464332° I / 44.803637; 20.464332
AdresaKralja Petra 12
Veb-sajtZvanični veb-sajt

Arhiv Narodne banke Srbije je specijalizovani arhiv koji se stara (evidentira, prikuplja, čuva, štiti, obrađuje i daje na korišćenje) o arhivskoj građi, odnosno arhivskom materijalu nastalom u radu Narodne banke Srbije, organa i organizacija čiji je ona pravni sledbenik, kao i o drugoj arhivskoj građi, odnosno arhivskom materijalu čiji je imalac, od osnivanja Privilegovane narodne banke Kraljevine Srbije, 1884. godine, do danas. Nalazi se u sastavu Narodne banke Srbije, kao uža organizaciona jedinica. Poseduje arhivsku građu od velikog društvenog, kulturnog i istorijskog značaja za Republiku Srbiju, kao i za izučavanje prošlosti ranijih državnih formacija čiji je Srbija bila činilac. Nalazi se van Arhivske mreže Srbije.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Osnivanje Privilegovane narodne banke Kraljevine Srbije (1884. godine), predstavljalo je početni trenutak za formiranje arhivskog fonda Narodne banke, odnosno nastanak arhivske građe koja je na staranje poverena Arhivu Narodne banke Srbije. Takva arhivska građa svedok je ne samo istorije Narodne banke, izuzetno važne državne ustanove, već i same države, njenog razvoja, evropeizacije i modernizacijskih procesa kroz koje je ona prolazila.

Arhivski fond Narodne banke Srbije čine dokumenti nastali radom centralne banke više državnih entiteta:

  • Kraljevine Srbije (1884-1919), Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije (1919-1945),
  • Socijalističke Jugoslavije - DFJ, FNRJ, SFRJ (1945-1992),
  • Savezne Republike Jugoslavije (1992-2003) i
  • Republike Srbije (od 2003).

Takođe, Narodna banka Srbije baštini arhivsku građu:

  • Srpske narodne banke (iz vremena nacističke okupacije 1941-1944),
  • Narodne banke SR Srbije (1972-1992),
  • Narodne banke SAP Vojvodine (1973-1992),
  • Službe društvenog knjigovodstva SFRJ, SR Srbije i SAP Vojvodine (sve 1963-1996)
  • I drugu građu čiji je imalac (nekoliko fragmentarnih fondova poludržavnih banaka iz perioda Kraljevine Jugoslavije, kao i zbirke dokumenata, fotografija, ličnih arhiva, mikrofilmova, reprodukovanih materijala, digitalnih zapisa, pečata, žigova i štambilja, artefakata i dr).

Dokumenti Arhiva Narodne banke Srbije prikazom funkcionisanja sistema centralne banke u raznim društveno-političkim i ekonomskim uređenjima, pod divergetnim istorijskim okolnostima i na promenjivoj teritoriji, čine taj arhiv jednim od najzanimljivijih evropskih bankarskih arhiva. U njemu se može pratiti delovanje centralne i emisione banke u uslovima: tržišne ekonomije jedne balkanske nerazvijene zemlje s kraja 19. i početka 20. veka; rada u izbeglištvu za vreme Prvog svetskog rata; ekonomije složene višenacionalne unitarne zajednice u doba Kraljevina SHS/Jugoslavije, praćene Velikom svetskom ekonomskom krizom; izbeglištva iz vremena Drugog svetskog rata i posledicama Narodnooslobodilačke borbe i revolucije; izgradnje bankarskog sektora socijalističke države, od faze staljinizma do samoupravljanja; disolucije SFRJ i teških ratova koje su je pratili; obnavljanja tržišne ekonomije u okvirima dvočlane federacije (Srbija i Crna Gora), odnosno samostalne Srbije, posvećene evropskim integracijama.[2]

Arhiv Narodne banke suštinski je obrazovan 2005. godine, kada je formirana posebna organizaciona jedinica Narodne banke Srbije, u čiji su delokrug uvršćeni arhivski poslovi, i kada je angažovan stručni kadar. Od osnivanja do danas arhiv je nekoliko puta promenio naziv i položaj u organizaciji Narodne banke Srbije.

Smeštaj[uredi | uredi izvor]

Rukovodstvo Arhiva NBS i korisnička čitaonica nalaze se u reprezentativnom zdanju, podignutom 1890. godine za potrebe Privilegovane narodne banke Kraljevine Srbije.

Zgradu Narodne banke, u stilu neorenesansnog akademizma, u Ulici kralja Petra 12, u Beogradu, projektovao je afirmisani bečki arhitekta srpskog porekla, Konstantin Jovanović, sin Anastasa Jovanovića, prvog srpskog litograf i dvoroupravitelja kneza Mihaila Obrenovića. Za to svoje arhitektonsko delo, koje bi moglo, kako je zapisao Feliks Kanic, „da krasi svaki veliki grad”, Jovanović je odlikovan 1890. godine, kada je zgrada i useljena.[3]

Arhivska građa i dokumentarni materijal Arhiva NBS, danas se čuvaju na više lokacija u Beogradu, kao i u filijalama Narodne banke Srbije u Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu i Užicu.

Korisnička čitaonica arhiva, "Marko Stojanović", nazvana po imenu prvog viceguvernera, zaslužnog za očuvanje najranije arhive Narodne banke, otvorena je svakog radnog dana od 9:30 do 15:30 časova.

Organizacija i rad[uredi | uredi izvor]

Regulativa[uredi | uredi izvor]

Rad Arhiva Narodne banke reguliše više unutrašnjih opštih akata Narodne banke Srbije, među kojima su najznačajniji:

  • Pravilnik o arhivskoj građi i drugom dokumentarnom materijalu,
  • Uputstvo o uslovima i načinu korišćenja arhivske građe i dokumentarnog materijala,
  • Uputstvo o digitalizaciji i mikrofilmovanju arhivske građe i dokumentarnog materijala.

Kao arhivska služba institucije koja obavlja delatnost, Arhiv NBS kontinuirano objedinjuje aktivnosti na izradi i ažuriranju liste kategorija registraturskog materijala, s rokovima čuvanja (izmene i dopune 2006, kao i donošenje novih listi 2008. i 2010. godine).

Uslovi čuvanja arhivske građe[uredi | uredi izvor]

Arhivska građa fondova i zbirki uglavnom se čuva u optimalnim uslovima, mada ni jedna prostorija depoa nije namenski građena. Redovno se vrši kontrola mikroklimatskih uslova i preduzimaju mere za zaštitu, a prema potrebi i mere za sanaciju arhivske građe (sterilizacija, konzervacija, koričenjei sl).

Organizacija poslova[uredi | uredi izvor]

Arhiv Narodne banke Srbije objedinjuje tri grupe poslova:

Poslove istorijskog arhiva

Koji obuhvataju arhivističko sređivanje i obradu arhivske građe i izradu naučno-informativnih sredstava, kao i za učešće u interpretativno-edukativnim aktivnostima (pripremanje i postavljanje arhivskih izložbi, izrada izložbenih kataloga, pripremanje zbornika građe i drugih publikacija, medijsko prezentovanje, rukovanje arhivskom čitaonicom i sl);

Poslove registrature

Koji predstavljaju specifičnu spoljnu službu i u kojima se sarađuje sa organizacionim jedinicama Narodne banke Srbije u cilju preuzimanja arhivske građe i dokumentarnog materijala, kao i radi pružanja raznovrsne stručne pomoći u vezi sa arhivskim poslovanjem;

Poslove digitalizacije i mikrofilmovanja

Koji obuhvataju zaštitno snimanje arhivske građe (hibridnom metodom), prevodeći građu u elektronski format, a potom preko mikrofilmskog pisača elektronsku sliku beleži na 16 mm filmu.

Značaj[uredi | uredi izvor]

Pod direktnim staranjem Arhiva Narodne banke trenutno ima preko 10.000 metara arhivske građe i dokumentarnog materijala (više od 6 miliona stranica dokumenata), a posredno staranje (stručna pomoć, kontrola prilikom postupka popisivanja bezvrednog dokumentarnog materijala) obavlja se na još oko 5.000 metara arhivske građe i dokumentarnog materijala u filijalama Novi Sad, Niš, Kragujevac i Užice. Odnos arhivske građe i dokumentarnog materijala je relativan i promenjiv. U ovom trenutku u depoima Arhiva nalazi se preko 4.000 metara arhivske građe i oko 6.000 metara dokumentarnog materijala. Na osnovu iskustava za period 2007-2012. godina priliv arhivske građe i dokumentarnog materijala na godišnjem nivou veći je od količina uništenog bezvrednog dokumentarnog materijala za oko 100-150 metara.

Arhivska građa Arhiva Narodne banke koristi se za različita istraživanja, kao i za operativne i administrativne potrebe pravnih i fizičkih lica u Republici Srbiji i van nje. Istraživanja mogu biti samostalna, u čitaonici, ili se Arhivu podnose zahtevi za istraživanje i dostavljanje odgovarajućih podataka u vidu fotokopija, digitalnih kopija, overenih kopija i prepisa, kao i originalne dokumentacije u skladu sa propisima.

Arhivska građa sadrži podatke o:

  • istoriji Narodne banke i njenom poslovanju pod različitim društveno-ekonomskim sistemima i promenama državnih entiteta,
  • bankarskoj, privrednoj i društvenoj istoriji Srbije, tri jugoslovenske države, kao i prostora bivše Jugoslavije tokom okupacije,
  • nacionalnoj monetarnoj i emisionoj istoriji, kao i odnosima sa centralnim bankama drugih zemalja,
  • kreditnim odnosima sa domaćom privredom, državom i stranim bankama,
  • podržavljenju privatne imovine nakon Drugog svetskog rata (po osnovu eksproprijacije i poljoprivrednog zemljišnog fonda),
  • procesima evropeizacije i modernizacije
  • značajnim ličnostima koje su uređivale bankarski život u zemlji (npr. najpoznatijeg guvernera, Đorđa Vajferta,[4] Ignjata Bajlonija, Milana Radosavljevića, Dragoslava Avramovića i dr).

Fondovi[uredi | uredi izvor]

Arhiv Narodne banke Srbije sadrži 30 fondova i zbirki. Najsadržajni, ujedno i najznačajniji, fond Narodne banke, zbog svoje važnosti i obima podeljen je na šest potfondova. Pregled fondova i zbirki sa rednim brojem, nazivom, godinama stvaraoca arhivske građe i signaturom:

  • Fond 1 — Narodna banka, 1883-
    • I Narodna banka Kraljevine Srbije, 1884-1919/20 (ANB 1/I)
    • II Narodna banka Kraljevine SHS/Jugoslavije, 1919/20-1945 (ANB 1/II)
    • III Narodna banka Jugoslavije – DFJ, FNRJ, SFRJ, 1945-1992 (ANB 1/III)
    • IV Narodna banka Jugoslavije – SRJ, 1993-2003 (ANB 1/IV)
    • V Narodna banka Srbije, 2003- (ANB 1/V)
    • D Narodna banka – Dosijei, 1884- (ANB 1/D)
  • Fond 2 — Narodna banka (SR) Srbije, 1971-1992 (ANB 2)
  • Fond 3 — Narodna banka Vojvodine, 1971-1992 (ANB 3)
  • Fond 4 — Služba društvenog knjigovodstva / Služba za platni promet / Zavod za obračun i plaćanje, 1962-2002 (ANB 4)
  • Fond 5 — Srpska narodna banka, 1941-1944 (ANB 5)
  • Fond 6 — Ministarstvo finansija Kraljevine Srbije, ?-1918 (ANB 6) - fragmentarno
  • Fond 7 — Ministarstvo finansija Kraljevine Jugoslavije (u izbeglištvu), 1941-1945 (ANB 7)
  • Fond 8 — Državna hipotekarna banka, ?-1946 (ANB 8) - fragmentarno
  • Fond 9) Poštanska štedionica, ?-1946 (ANB 9) - fragmentarno
  • Fond 10 — Privilegovana agrarna banka, 1929-1945 / Zadružno-poljoprivredna banka, 1945-1946 (ANB 10) - fragmentarno
  • Fond 11 — Zanatska banka (ANB 11) - fragmentarno
  • Fond 12 — Prometna banka (ANB 12) - fragmentarno
  • Fond 13) Industrijsko-kreditna banka (ANB 13) - fragmentarno
  • Fond 14 — Šumadijsko-kreditna banka, Aranđelovac – Beograd (ANB 14) - fragmentarno
  • Fond 15 — Jugoslovenska banka (ANB 15) - fragmentarno
  • Fond 16 — Dunavska banka (ANB 16) - fragmentarno
  • Fond 17 — Banovinska zadruga (ANB 17) - fragmentarno
  • Fond 18 — Zaostavština Miodraga Ugričića (ANB 18)
  • Fond 19 — Zbirka fotografija, 1884-2004 (?) (ANB 19)
  • Fond 20 — Zbirka štampe, 1884- (ANB 20)
  • Fond 21 — Zbirka audio-vizuelnih zapisa (ANB 21)
  • Fond 22 — Zbirka mikrofilmova, 1884- (ANB 22)
  • Fond 23 — Zbirka Foto-video hronika, 2007- (ANB 23)
  • Fond 24 — Zbirka digitalnih zapisa / digitalni arhiv, 1884- (ANB 24)
  • Fond 25 — Zbirka reprodukovanih materijala (ANB 25)
  • Fond 26 — Zbirka pečata, žigova i štambilja (ANB 26)
  • Fond 27 — Francusko-srpska banka, ?-? (ANB 27) - fragmentarno
  • Fond 28 — Zbirka poklona, otkupa i depozita (ANB 28)
  • Fond 29 — Zbirka artefakata (ANB 29)
  • Fond 30 — Zbirka hartija od vrednosti (ANB 30)

Digitalni arhiv[uredi | uredi izvor]

Digitalni arhiv Narodne banke Srbije otvorena je zbirka digitalizovane arhivske građe, kao kulturne baštine, koja se periodično dopunjuje. Osnovan je u cilju zaštite i bržeg i jednostavnijeg korišćenja arhivske građe Arhiva.[5]

Tu aktivnost Arhiv Narodne banke započeo je 2009. godine projektom digitalizacije Srpskih novina za period 18831919. godina, da bi je nastavio digitalizacijom godišnjih izveštaja Narodne banke za period do početka Drugog svetskog rata. Digitalni arhiv trenutno sadrži seriju Srpskih novina, objavljenih u periodu 18341919. godina, seriju Godišnjih izveštaja Privilegovane narodne banke Kraljevine Srbije za godine 18841920. i seriju Godišnjih izveštaja Narodne banke Kraljevine SHS/Jugoslavije za period 19201940. godina.[6]

Obrađene celine arhivske građe[uredi | uredi izvor]

U Arhivu NBS postoji sređena i obrađena, delimično sređena, kao i funkcionalno upotrebljiva dokumentacija, ali i delovi nesređene građe. Stepen sređivanja i obrade arhivske građe zavisi od fizičkog stanja i poretka same arhivske građe, njene važnosti i obima korišćenja. Sređivanje i obrada arhivske građe u skladu sa propisima, međunarodnim preporukama i standardima, kao i najboljom domaćom praksom otpočelo je formalno 2012. godine nakon donošenja Operativnih uputstava za sređivanje i obradu arhivske građe i izradu naučno-informativnih sredstava u Arhivu Narodne banke Srbije. U stanje optimalne funkcionalnosti putem sređivanja, popisivanja, unosa podataka u računar, tehničke obrade i/ili dr, dovedena je sledeća arhivska građa:

  • ANB 1/I-UPR (Uprava banke, Knjiga akcionara A-Š)
  • ANB 1/II-AGS (Administracija glavnog sedišta, 17- Ekonomska izučavanja, s bibliotekom)
  • ANB 1/III-ORG (Organi NBJ)
  • ANB 1/III-ZAJ-1, ZAJ-2 i ZAJ-3 (Eksproprijacija, Poljoprivredni zemljišni fond i Skopski zajam)
  • ANB 1/V-ODL (Odluke uprave, 2004-2017)
  • ANB 1/D-PER (personalni dosijei, lični kartoni zaposlenih, stambeni dosijei)
  • ANB 2 i ANB 1/IV (Narodna banka SR Srbije i NBJ Glavna republička filijala, grupa Opšti devizni poslovi)
  • ANB 2 (Narodna banka SR Srbije, Kabinet guvernera 1979-1991)
  • ANB 7 (Ministarstva finansija KJ, u izbeglištvu)
  • ANB 8 (Dosijei službenika)
  • ANB 9 (Dosijei službenika)
  • ANB 10 (Personalna dokumentacija)
  • ANB 11 (Spisak dosijea dužnika)
  • ANB 18 (Zaostavština Miodraga Ugričića)
  • ANB 25 (Zbirka reprodukovanih materijala , Podzbirka Šarl Bošman)
  • ANB 30 (serije hartija od vrednosti)

Istražena arhivska građa drugih arhiva/imalaca[uredi | uredi izvor]

U cilju kompletiranja sopstvenih fondova, ali i prikupljanja drugih informacija značajnih za istoriju centralne banke, emisionog i finansijskog poslovanja i uopšte privredne istorije, zaposleni u Arhivu povremeno istražuju u drugim domaćim i arhivima, snimaju relevantnu dokumentaciju i time obogaćuju fondove i zbirke Arhiva NBS.

Istraživanja u zemlji sprovođena su do sada parcijalno, uglavnom prilikom pripremanja izložbenih postavki i rada na katalozima ili prilikom izrade publikacija. Neke od važnijih serija, tako nastalih, čine skenirani materijali Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture (dosije o objektu NBS u Kralja Petra 12) i dokumentacija Istorijskog arhiva Beograda o nekretninama Narodne banke Kraljevine Jugoslavije (plac u Kralja Petra 10).

Arhiv NBS je do sada u dva istraživanja u Arhivu Banke Francuske (2008. i 2012) detektovao i snimio (reprodukovao) preko 5.000 kopija dokumentacije koja se direktno ili indirektno odnosi na istoriju Narodne banke, kao i bankarskog sektora i finansija srpskih i jugoslovenskih država tokom 19. i 20. veka. Ti dokumenti sadržajno su jedinstveni i izuzetno vredni za izučavanje finansija, bankarstva i privrede Srbije i Jugoslavije.

Kulturna delatnost[uredi | uredi izvor]

Arhiv NBS učestvovao je u pripremi više arhivskih izložbi koje su predstavljene u raznim gradovima zemlje i inostranstva:

Samostalne izložbe Arhiva NBS (s katalogom)
  • Narodna banka Srbije – nacionalna i evropska institucija, Beograd, 2006
  • Odraz stvarnosti. Izložba fotografija Marka Stojanovića, viceguvernera Narodne banke, Sonja Jerković, Saša Ilić, Narodna banka Srbije, Beograd, 2009[7]
  • Vek osiguranja u Srbiji. Razvoj delatnosti osiguranja 1839-1941, Saša Ilić, Sonja Jerković, Vladimir Bulajić, Narodna banka Srbije, Beograd, 2009[8]
  • Angažovani kapital. Hartije od vrednosti na finansijskom tržištu Srbije u 19. i prvoj polovini 20. veka. Katalog izložbe, Saša Ilić, Sonja Jerković, Vladimir Bulajić, Narodna banka Srbije, Beograd, 2011[9]
  • Les banques centrales de Serbie et de France pendant la Première guerre Mondiale – Centralne banke Srbije i Francuske u Prvom svetskom ratu. Katalog izložbe, Saša Ilić, Sonja Jerković, Narodna banka Srbije, Beograd, 2012[10]
Učešće Arhiva NBS u izložbama
  • Đorđe Vajfert (1850-1937), industrijalac i istraživač, bankar i kolekcionar, kombinovana numizmatičko-arhivska izložba, Beograd, 2. jul – decembar 2007
  • National Bank of Serbia – A National And European Institution (1884-2007), arhivska izložba i brošura, Savet Evrope, Strazbur, septembar 2007
TV produkcija

U okviru filmskog dokumentarnog serijala Institucije Srbije u Prvom svetskom ratu, u produkciji Radiotelevizije Srbije, zaposleni Arhiva NBS učestvovali su emisiji posvećenoj Narodnoj banci (2015. godine).[11]

Kulturne manifestacije

Arhiv NBS više puta je učestvovao u manifestacijama: Noć muzeja, Dani evropske baštine i Dan otvorenih vrata.

Međunarodna razmena

U periodu 2005-2012. godine Arhiv Narodne banke Srbije uspostavio je saradnju na razmeni iskustava sa arhivima ili arhivskim odeljenjima narodnih banaka Slovačke, Francuske, Austrije, Albanije, Nemačke, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a u novije vreme i Makedonije.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Službeni glasnik RS, br. 71/2010; Saša Ilić, Arhiv Narodne banke Srbije, Zapisi, Godišnjak Istorijskog arhiva Požarevac, God. I, br. 1, Požarevac, 2012, str. 165-168
  2. ^ Saša Ilić, Arhiv Narodne banke Srbije, Zapisi, Godišnjak Istorijskog arhiva Požarevac, God. I, br. 1, Požarevac, 2012, str. 165-168; Saša Ilić, Spasavanje trezora Narodne banke u Prvom svetskom ratu, Arhiv, Časopis Arhiva Jugoslavije, God. XV, br. 1-2, Beograd, 2014, str. 62-78 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. oktobar 2018); Stanislav Sretenović, Danilo Šarenac (ur.): Leksikon Prvog svetskog rata u Srbiji („Narodna banka“). Beograd 2015, str. 271-275
  3. ^ https://www.nbs.rs/internet/latinica/10/10_8/10_8_1.html Arhivirano na sajtu Wayback Machine (19. јануар 2017); Sonja Jerković, Saša Ilić, Vladimir Bulajić, Edifice of the National Bank of Serbia, Bulletin, Newsletter from the EABH – Architecture & Finance (2016), Frankfurt am Main, 2016, pp.111-113
  4. ^ Саша Илић, Соња Јерковић, Владимир Булајић: Ђорђе Вајферт – визионар и прегалац; Лична и пословна илустрована биографија 1850-1937, Београд 2010; Saša Ilić, Sonja Jerković, Vladimir Bulajić: Weifert in Serbien (1873–1937), In: Serben und Deutsche im 20. Jahrhundert – im Schatten offizieller Politik. Forschungen zu Südosteuropa, Sprache – Kultur – Literatur, Band 12. Gabriella Schubert (ed). Wiesbaden 2015, pp. 27-54)
  5. ^ Дигитални архив НБС на сајту НБС”. Архивирано из оригинала 16. 01. 2017. г. Приступљено 13. 01. 2017. 
  6. ^ Дигитални архив на сајту НБС Архивирано на сајту Wayback Machine (6. avgust 2016); Sasa Ilic, Sonja Jerkovic, Cultural Heritage Protection in National Bank of Serbia. Experiences in Digitalization of ‘Srpske Novine’ for the Period 1883 – 1919, Bulletin, Newsletter from the EABH, 1, Frankfurt am Main, 2009, pp. 60-66
  7. ^ Odraz stvarnosti. Izložba fotografija Marka Stojanovića, viceguvernera Narodne banke, Sonja Jerković, Saša Ilić, Narodna banka Srbije, Beograd, 2009
  8. ^ Vek osiguranja u Srbiji. Razvoj delatnosti osiguranja 1839-1941, Saša Ilić, Sonja Jerković, Vladimir Bulajić, Narodna banka Srbije, Beograd, 2009
  9. ^ Angažovani kapital. Hartije od vrednosti na finansijskom tržištu Srbije u 19. i prvoj polovini 20. veka. Katalog izložbe, Saša Ilić, Sonja Jerković, Vladimir Bulajić, Narodna banka Srbije, Beograd, 2011
  10. ^ Les banques centrales de Serbie et de France pendant la Première guerre Mondiale – Centralne banke Srbije i Francuske u Prvom svetskom ratu. Katalog izložbe, Saša Ilić, Sonja Jerković, Narodna banka Srbije, Beograd, 2012
  11. ^ Institucije Srbije u Prvom svetskom ratu – Narodna banka, ur. Milica Bajić – Đogo, rež. Lela Janić i Milica Bajić – Đogo, stručni saradnici: Saša Ilić, Sonja Jerković, Radiotelevizija Srbije, 2015

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Sasa Ilic, Sonja Jerkovic, Cultural Heritage Protection in National Bank of Serbia. Experiences in Digitalization of ‘Srpske Novine’ for the Period 1883 – 1919. In: Bulletin, Newsletter from the EABH, 1, Frankfurt am Main, 2009, pp. 60-66.
  • Službeni glasnik Republike Srbije, br. 71/2010.
  • Saša Ilić, Sonja Jerković, Digitalizacija kao vid zaštite kulturne baštine u Narodnoj banci Srbije. U: Zbornik radova: Modernzacija kancelarijskog i arhivskog poslovanja u registraturama, T. Mišić (prir), Beograd 2010, str. 89-96.
  • Saša Ilić, Sonja Jerković, Vladimir Bulajić: Đorđe Vajfert – vizionar i pregalac; Lična i poslovna ilustrovana biografija 1850-1937. Beograd: Narodna banka Srbije 2010.
  • Saša Ilić: Arhiv Narodne banke Srbije. U: Zapisi, Godišnjak Istorijskog arhiva Požarevac, God. I, br. 1, Požarevac 2012, str. 165-168.
  • Saša Ilić, Sonja Jerković, Vladimir Bulajić: Weifert in Serbien (1873–1937). In: Serben und Deutsche im 20. Jahrhundert – im Schatten offizieller Politik. Forschungen zu Südosteuropa, Sprache – Kultur – Literatur, Band 12. Gabriella Schubert (ed). Wiesbaden 2015, pp. 27-54.
  • Stanislav Sretenović, Danilo Šarenac (ur.): Leksikon Prvog svetskog rata u Srbiji (Narodna banka). Beograd 2015, str 271-275.
  • Sonja Jerković, Saša Ilić, Vladimir Bulajić: Edifice of the National Bank of Serbia, In: Bulletin, Newsletter from the EABH – Architecture & Finance (2016), Frankfurt am Main, 2016, pp.111-113.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]