Ataj
Ataj | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Republika Irska |
Pokrajina | Lenster |
Okrug | Kilder |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 9.587 |
Aglomeracija | 10.490 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 52° 59′ 31″ S; 6° 59′ 13″ Z / 52.99197° S; 6.98698° Z |
Aps. visina | 60 m |
Pozivni broj | +353 45 |
Registarska oznaka | KE |
Veb-sajt | |
athy.ie |
Ataj (engl. Athy, ir. Baile Átha Í) je grad u Republici Irskoj, u središnjem delu države. Grad je u sastavu okruga okruga Kilder i predstavlja njegov značajan grad.
Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]
Grad Ataj se nalazi u središnjem delu irskog ostrva i Republike Irske i pripada pokrajini Lenster. Grad je udaljen 75 kilometara jugozapadno od Dablina.
Reljef: Ataj je smešten u bregovitom području središnje Irske. Nadmorska visina središnjeg dela grada je oko 60 metara.
Klima: Klima u Ataju je umereno kontinentalna sa izrazitim uticajem Atlantika i Golfske struje. Stoga grad odlikuje blaga i veoma promenljiva klima.
Vode: U Ataju se sustiču velika ostrvska reka Berou i Veliki kanal. Zbog toga je grad bio veliko pristanište u unutrašnjosti Irske.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Područje Ataja bilo naseljeno već u vreme praistorije. Dato područje je osvojeno od strane engleskih Normana u krajem 12. veka. Naselje dobija gradska obeležja u 16. veku, kada je izdata i prva gradska povelja.
Tokom 18. i 19. veka grad je bio značajno trgovište u unutrašnjosti Irske, pre svega zahvaljujući položaju čvorišta na unutrašnjim plovnim putevima. Tada je Ataj bio i najveće naselje Kildera.
Ataj je od 1921. godine u sastavu Republike Irske. Međutim, brži razvoj Dablinu bližih naselja u okviru okruga (Nejs, Njubridž) doveo je do stagniranja grada. Oporavak grada započeo je tek poslednjih decenija, kada je Ataj ponovo zabeležio nagli razvoj i rast.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema poslednjim procenama iz 2011. godine. Ataj je imao oko 9,5 hiljada stanovnika u gradu i blizu 10,5 hiljada u široj gradskoj zoni. Poslednjih godina broj stanovnika u gradu se veoma povećava. Zapravo, grad je jedan od najbrže rastućih u državi (skok od preko 50% u razdoblju 2002-2011.).
Privreda[uredi | uredi izvor]
Ataj je bio tradicionalno središte trgovine i prehrambene industrije. Poslednjih decenija gradska privreda se mahom zasniva na industriji, poslovanju, trgovini i uslugama.
Zbirka slika[uredi | uredi izvor]
-
Kneževa ulica, glavna u Ataju
-
Glavna rimokatolička crkva, Crkva sv. Mihajla
-
Staro zdanje suda
-
Stari zamak u ostacima