Ataj

Koordinate: 52° 59′ 31″ S; 6° 59′ 13″ Z / 52.99197° S; 6.98698° Z / 52.99197; -6.98698
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ataj
engl. Athy, ir. Baile Átha Í
Reka Berou pri protoku kroz Ataj
Administrativni podaci
Država Republika Irska
PokrajinaLenster
OkrugKilder
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 9.587
Aglomeracija10.490
Geografske karakteristike
Koordinate52° 59′ 31″ S; 6° 59′ 13″ Z / 52.99197° S; 6.98698° Z / 52.99197; -6.98698
Aps. visina60 m
Ataj na karti Irske
Ataj
Ataj
Ataj na karti Irske
Pozivni broj+353 45
Registarska oznakaKE
Veb-sajt
athy.ie

Ataj (engl. Athy, ir. Baile Átha Í) je grad u Republici Irskoj, u središnjem delu države. Grad je u sastavu okruga okruga Kilder i predstavlja njegov značajan grad.

Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]

Grad Ataj se nalazi u središnjem delu irskog ostrva i Republike Irske i pripada pokrajini Lenster. Grad je udaljen 75 kilometara jugozapadno od Dablina.

Reljef: Ataj je smešten u bregovitom području središnje Irske. Nadmorska visina središnjeg dela grada je oko 60 metara.

Klima: Klima u Ataju je umereno kontinentalna sa izrazitim uticajem Atlantika i Golfske struje. Stoga grad odlikuje blaga i veoma promenljiva klima.

Vode: U Ataju se sustiču velika ostrvska reka Berou i Veliki kanal. Zbog toga je grad bio veliko pristanište u unutrašnjosti Irske.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje Ataja bilo naseljeno već u vreme praistorije. Dato područje je osvojeno od strane engleskih Normana u krajem 12. veka. Naselje dobija gradska obeležja u 16. veku, kada je izdata i prva gradska povelja.

Tokom 18. i 19. veka grad je bio značajno trgovište u unutrašnjosti Irske, pre svega zahvaljujući položaju čvorišta na unutrašnjim plovnim putevima. Tada je Ataj bio i najveće naselje Kildera.

Ataj je od 1921. godine u sastavu Republike Irske. Međutim, brži razvoj Dablinu bližih naselja u okviru okruga (Nejs, Njubridž) doveo je do stagniranja grada. Oporavak grada započeo je tek poslednjih decenija, kada je Ataj ponovo zabeležio nagli razvoj i rast.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema poslednjim procenama iz 2011. godine. Ataj je imao oko 9,5 hiljada stanovnika u gradu i blizu 10,5 hiljada u široj gradskoj zoni. Poslednjih godina broj stanovnika u gradu se veoma povećava. Zapravo, grad je jedan od najbrže rastućih u državi (skok od preko 50% u razdoblju 2002-2011.).

Privreda[uredi | uredi izvor]

Ataj je bio tradicionalno središte trgovine i prehrambene industrije. Poslednjih decenija gradska privreda se mahom zasniva na industriji, poslovanju, trgovini i uslugama.

Zbirka slika[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]