Атлас облака (film)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Atlas oblaka
Filmski poster na srpskom jeziku
Izvorni naslovCloud Atlas
RežijaLana Vačauski
Lili Vačauski
Tom Tikver
ScenarioLana Vačauski
Lili Vačauski
Tom Tikver
Roman: Dejvid Mičel
ProducentStefan Arnt
Grant Hil
Lana Vačauski
Lili Vačauski
Tom Tikver
Glavne ulogeTom Henks
Hali Beri
Džim Brodbent
Hjugo Viving
Džim Sterdžes
Duna Baj
Ben Višo
Džejms D'Arsi
Džou Sjuen
Kit Dejvid
Dejvid Džasi
Suzan Sarandon
Hju Grant
MuzikaTom Tikver
Džoni Klimek
Rajnhold Hajl
SnimateljDžon Tol
Frenk Gribe
MontažaAleksander Berner
Godina2012.
Trajanje171 minuta
Zemlja SAD
 Nemačka
Jezikengleski
Budžet128,5 miliona dolara
Zarada130,5 miliona dolara[1]
Veb-sajtwww.warnerbros.com/cloud-atlas
IMDb veza

Atlas oblaka (engl. Cloud Atlas) je naučnofantastični film iz 2012. godine, američko-nemačke produkcije snimljen po motivima istoimenog romana Dejvida Mičela. Odrađen je u režiji Toma Tikvera, Endija i Lane Vačovski. Film prati šest različitih priča u rasponu od 19. veka do postapokaliptične budućnosti, pri čemu svaki glumac ima više uloga.

Priče se mešaju između epoha dok se svaka na kraju ne razreši, a natpisi likova iz prethodne priče se nalaze i u budućim pričama. Likovi se ponavljaju u svakoj eri, ali menjaju odnose jedni prema drugima. Robovi ili zlostavljači često menjaju uloge, sugerišući reinkarnaciju ili drugu vezu između duša kroz vekove.[2]

Na ostrvima Čatam, 1849. godine, američki advokat Adam Juing je svedok bičevanja Autua, porobljenog pripadnika Moriori naroda. Autua je ujedno i član posade Juingovog broda koga on posle oslobađa robovanja. Autua spasava Juingov život pre nego što njegov lekar i prijatelj Henri Gus uspe da ga otruje i ukrade njegovo zlato pod maskom lečenja od parazitskog crva. U San Francisku, Juing i njegova žena osuđuju saučesništvo njenog oca u ropstvu i odlaze da se pridruže pokretu za aboliciju.

Godine 1936. engleski kompozitor Robert Frobišer pronalazi posao kao pomoćnik ostarelom kompozitoru Vivijanu Ersu, koji dozvoljava Frobišeru da komponuje sopstveno remek-delo, "Atlas oblaka sekstet" koji posle pokušava da mu preotme i preti da će razotkriti Frobišerovu biseksualnost ako odbije da mu preda delo. Frobišer u trnutku rastrojstva puca i rani Ersa i beži iz kuće. Ubrzo nakon toga u hotelskoj sobi završava sekstet i ubija se nakon što pošalje pismo i sekstet svom ljubavniku Rufusu Siksmitu.

U San Francisku, 1973. novinarka Luisa Rej upoznaje Siksmita, sada nuklearnog fizičara. Siksmit upozorava Luisu na zaveru za stvaranje katastrofe u nuklearnom reaktoru koji vodi Lojd Huks, koji tajno promoviše naftno-energetske interese. Siksmita ubrzo nakon toga ubija plaćeni ubica koga unajmljuje Huks, pre nego što je uspeo da joj da izveštaj kao dokaz svojih tvrdnji. Rej pronalazi Frobišerova pisma Siksmitu, baš kao što je Frobišer ranije pronašao Juingov dnevnik. Ona pronalazi Frobišerov opskurni sekstet u prodavnici ploča. Naučnik Isak Saks joj daje kopiju Siksmitovog izveštaja nakon čega plaćeni ubica ubija Saksa dižući u vazduh njegov avion, a zatim izgurava Luisin auto sa mosta, uništavajući izveštaj. Uz pomoć šefa obezbeđenja fabrike, Džoa Napijera, Luisa izbegava još jedan pokušaj ubistva, a Džon ubija plaćenog ubicu. Uz kopiju izveštaja Siksmitove nećake, ona razotkriva zaveru i optužuje Huksa.

U Londonu, 2012. gangster Dermot Hogins ubija kritičara nakon oštrog pregleda njegovih memoara, nakon čega memoari doživljavaju veliku prodaju. Hoginsova braća prete izdavaču, ostarelom Timotiju Kevendišu, koji je unovčio memoare, ali novac zadržao. Timotijev brat Denholm mu kaže da se sakrije u Aurora Hausu. Na putu, Timoti čita rukopis zasnovan na Luisinoj priči. Verujući da je Aurora Haus hotel, Timoti potpisuje papire kojim se obavezuje i otkriva da je to starački dom u kome su svi spoljni kontakti zabranjeni. Denholm otkriva da je poslao Timotija tamo kao osvetu za aferu sa njegovom ženom. Timoti beži sa još tri stanara i piše scenario o proživljenom iskustvu.

Godine 2144, Sonmi-451 je "fabrikant", humanoidni klon koji je angažovan kao server brze hrane u distopijskom gradu Neo Seulu. Ona je izložena idejama pobune drugog fabrikanta, Ioona-939, koji je dobio snimak filma o Kevendišovoj nevoljnoj institucionalizaciji. Nakon što je Ioona ubijena, Sonmi je spasao pobunjenički komandant Hae-Jo Čang, koji izlaže Sonmi zabranjenim spisima Aleksandra Solženjicina i punoj filmskoj verziji Kevendišovog iskustva. Hae-Jo je na kraju upoznaje sa vođom pobunjeničkog pokreta i pokazuje joj da se klonovi kada se „oslobode“ zapravo recikliraju u „sapun“, hranu za proizvođače. Sonmi javno emituje svoja otkrića pre nego što su vlasti napale apartman u kome se nalazila ubivši Hae-Joa i ponovo uhvativši Sonmi. Nakon što je ispričala svoju priču arhivisti, ona biva pogubljena.

2321. godine, pripadnici plemena postapokaliptičkih Havaja obožavaju Sonmi, njihov sveti tekst je preuzet iz njenog zabeleženog svedočenja. Selo Zakrija Bejlija posećuje Meronim, član naprednog društva zvanog Pradavni. Oni koriste brodove na nuklearni pogon i ostalu visoku tehnologiju, ali umiru od kuge. Meronim traži zaboravljenu komunikacionu stanicu na Mauna Sol da pošalje SOS ljudima van tog sveta. U zamenu za izlečenje Zahrijeve nećake, Ketkin, Zakri vodi Meronim do stanice gde je Sonmi snimila svoj snimak. Vraćajući se kući, Zakri pronalazi svoje pleme koje je poklalo kanibalističko pleme Kona. On ubija usnulog poglavicu Kona i spasava Ketkin. Zakari i Ketkin se pridružuju Meronimi dok njihov brod napušta Veliko ostrvo. Na dalekoj planeti, Zakri je oženjen Meronimom i prepričava priču svojim unucima.[3]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]