Autonomna Republika Sjeverni Epir

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Sjeverni Epir na karti dijela Balkana 1914. godine.

Autonomna Republika Sjeverni Epir (grč. Αὐτόνομος Δημοκρατία τῆς Βορείου Ἠπείρου) bio je kratkotrajni, samoupravni subjekat koji su osnovali Grci u Sjevernom Epiru (južna Albanija) nakon Drugog balkanskog rata 28. februara 1914. godine.

Sjeverni Epir (grč. Βόρειος Ήπειρος), područje sa značajnom grčkom populacijom, zauzela je grčka vojska tokom Prvog balkanskog rata (1912—1913) od Osmanskog carstva. Firentinski protokol je područje ipak dodijelio novoosnovanoj albanskoj državi. Ovu odluku su odbacili lokalni Grci, a pošto se grčka vojska povukla na novu granicu, u Argirokastronu (grč. Αργυρόκαστρον, danas Đirokastra) je uspostavljena nova vlada, na čelu sa Georgiosom Hristakis-Zografosom, uglednim lokalnim političarem i bivšim ministrom spoljnih poslova, uz prećutnu podršku Grčke.[1]

U maju su autonomiju potvrdile velike sile Krfskim protokolom. Sporazum je obezbjeđivao sopstvenu upravu subjektu, priznanje prava lokalnog stanovništva i predviđao samoupravu pod nominalnim albanskim suverenitetom. Međutim, to nikada nije sprovedeno jer je u avgustu pala albanska vlada. Grčka vojska je zauzela ovo područje u oktobru 1914. nakon izbijanja Prvog svjetskog rata. Planirano je da se Sjeverni Epir ustupi Grčkoj nakon rata, ali povlačenje italijanske podrške i grčki poraz u Grčko-turskom ratu doveo je do konačne ustupanja područja Albaniji u novembru 1921. godine.[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Boeckh 1996, str. 114.
  2. ^ Miller 1966, str. 543–44.

Literatura[uredi | uredi izvor]