Baba (Severna Makedonija)

Koordinate: 41° 00′ 13″ S; 21° 11′ 12″ I / 41.0036° S; 21.1867° I / 41.0036; 21.1867
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Baba
Pelister - 2601 m najviši vrh planine Babe
Geografske karakteristike
Koordinate41° 00′ 13″ S; 21° 11′ 12″ I / 41.0036° S; 21.1867° I / 41.0036; 21.1867
Geografija
Baba na karti Severne Makedonije
Baba
Baba
Države Severna Makedonija  Grčka
Baba

Baba (mkd. Баба; ili Baba planina, mkd. Баба Планина) je planina u jugozapadnom delu Severne Makedonije, koja se nalazi nekoliko kilometara od grada Bitolja. Često se naziva i Pelister (mkd. Пелистер), iako je to samo ime njenog najvećeg vrha. Po površini na kojoj se prostire (436 km²) ona je trinaesta, a po visini (Pelister, 2.601 m) treća planina u Severnoj Makedoniji. Godine 1948. zbog prirodnih lepota, istorijskog i naučnog značaja planine, jedan njen deo sa površinom od 12 500 hektara, je proglašen za "nacionalni park Pelister". Baba je mlada venačna planina. Po svom tektonskom položaju Baba pripada geotektonskoj celini Zapadno-makedonska zona. Planinski masiv Baba je najužniji deo Rodopskog planinskog sistema sa alpskim karakterom.

Pelister

Geografski položaj[uredi | uredi izvor]

Planina Baba se nalazi između Pelagonije na istoku i Prespanske kotline na zapadu. Ova planina predstavlja granicu između Bitoljskog polja na istoku i Resenskog Polja i Prespanskog jezera na zapadu. Severna granica planine Baba je Đavato (1.169 m), koji je odvaja od planine Bigla, kako i mala Caparska kotlina. Na jugu, planina se nastavlja u Grčku. Preko njenog južnog dela, odnosno preko vrha Ržana (2.334 m), prolazi zapadni deo makedonsko-grčke granice. Približno 65% planinskog masiva Babe se nalazi na teritoriji Makedonije, a 35% na teritoriji Grčke.

Planina se prostire u pravcu sever-jug.

Veliko Jezero (2.218 m) – glacijalno jezero na planini Baba

Značajniji vrhovi[uredi | uredi izvor]

Na planini postoje 24 vrha viša od 2000 metara. Najznačajniji vrhovi su:

  • Pelister (2.601 m) (Pelister je treći vrh po veličini u Severnoj Makedoniji odmah posle Koraba i Titovog vrha)
  • Ilinden (2.542 m)
  • Dva Groba (2.514 m)
  • Stiv (2.468 m)
  • Veternica (2.420 m)
  • Muza (2.351 m)
  • Ržana/Bojadžiev vrh (2.334 m)
  • Široka (2.218 m)
  • Griva (2.193 m)
  • Kozji Kamen (2.182 m)
  • Visoka Čuka (2.182 m)
  • Bela Voda (2.156) ( Grčka)
  • Skrkovo (2.140 m)
  • Vrteška (2.010 m)
  • Babin Zub (1.850 m)

Klima i turizam[uredi | uredi izvor]

Klima na planini Baba je planinska, i kako takva pogodna je za razvoj planinskog turizma. Turizam je počeo da se razvija između dva svetska rata. Na padinama planine izgrađeni su brojni turističko-rekreativni, planinarski i sportski objekti. Najatraktivniji je hotel Molika, dok postoje i planinarski domovi „Kopanki“, „Golemo ezero“ i „Neolica“.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]