Балзамаста јела

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Balzamasta jela
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
A. balsamea
Binomno ime
Abies balsamea
(L.) Mill.
Areal rasprostiranja Balzamaste jele
Tipični kupasti habitus balzamaste jele
Abies balsamea 'Nana'

Balzamasta jela (lat. Abies balsamea (L.) Mill. – po sposobnosti da stvara specifičnu vrstu balzama) je visoko četinarsko drvo iz roda jela.[1]

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Samonikla je na atlantskoj obali Kanade, na Labradoru i u Sjedinjenim Američkim Državama od zapadne Virdžinije na jugoistoku do Minesote na zapadu. U visinu se penje do 1600. m n.v. U Evropu je uneta 1697. godine.[1][2]

Opis vrste[uredi | uredi izvor]

Balzamasta jela može izrasti 15-20 m sa pravilnom kupastom krošnjom koja se formira od zemlje. Kora je sivosmeđa i glatka. U mladosti raste lagano, kasnije brže. Dostiže starost 150-200 godina. Pupoljci su crvenkasti. Četine su duge 1,5-2,5 cm, tupe i pri vrhu malo urezane. S lica tamnozelene, sjajne, s naličja sa dve pruge stoma. Na granama su češljasto razdeljene. Kada se protrljaju mirišu na balzam.

Muške cvasti su žućkastozelene sa tragovima ružičaste boje, a ženske svetlozelene. Šišarice su uspravne, sedeće, valjkastog oblika, duge 5-10 cm. U mladosti su plavo do maslinastozelene, a kasnije smeđeljubičaste.[2][1]

Uslovi staništa[uredi | uredi izvor]

Vrsta je senke i vrlo otporna na mraz. Tipična je vrsta hladnog klimata. Lepo raste na aluvijalnim i suglinastim zemljištima, a slabo na podzolastim i peščanim. Na prirodnim staništima obrazuje čiste sastojine, ili zajednice sa drugim alpskim vrstama Severne Amerike. Dosta je otporna na aerozagađenje.[2][1]

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Mladi primerci imaju smolonosne vrećice koje sadrže žućkastu, uljastu smolu poznatu kao Kanadski bazam, koji se koristi u optici i mikroskopskoj tehnici.

Značaj u ozelenjavanju[uredi | uredi izvor]

Vrsta je dekorativna i u pojedinačnoj i u grupnoj sadnji. Ne preporučuje se sadnja na terenima sa suvom klimom.[2]

Varijeteti i forme[uredi | uredi izvor]

Postoje brojni kultivari koji se uzgajaju na zelenim površinama, a važniji su:

  • Abies balsamea ‘Columnaris‘ – krošnja valjkaste forme.
  • Abies balsamea ‘Glauca’ – četine sivoplavkaste boje.
  • Abies balsamea ‘Nana’ – niska forma okruglaste krošnje.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Lanzara, Paola (1982). Drveće. 374 (4 izd.). Ljubljana: Mladinska knjiga. 
  2. ^ a b v g d Vukićević, Emilija (2005). Dekorativna dendrologija. 781 (2 izd.). Beograd: Privredno finansijski vodič. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Lanzara, Paola (1982). Drveće. 374 (4 izd.). Ljubljana: Mladinska knjiga. 
  • Vukićević, Emilija (2005). Dekorativna dendrologija. 781 (2 izd.). Beograd: Privredno finansijski vodič. 

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  • Balsam Fir Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. март 2009) Приступљено 15. 12. 2015.
  • Balsam Fir VirginiaTech - Department of Forest Resources and Environmental ConservationПриступљено 15. 12. 2015.