Balistička gađanja

Balistička gađanja služe za određivanje balističkih elemenata, radi sastavljanja tablica gađanja ili vršenja provjere rada.

Prema namjeni gađanja mogu biti opitna, kontrolna, studijska i prijemna.

Po namjeni

Opitnim gađanjem se utvrđuje da li je postignut zadovoljavajući standard oruđa, municije i baruta. Kontrolno gađanje se vrši da bi se utvrdilo u kojoj mjeri su se promijenile balističke osobine (recimo poslije perioda upotrebe). Studijsko gađanje utvrđuje uzroke neke promjene balističkih osobina ili balističko definisanje cjeline ili komponenti oružja. Prijemno gađanje se vrši da se utvrdi da li je neko oruđe ili oružje u okviru standarda potrebnog za prijem u borbene jedinice.

Po mjernim elementima

Zavisno od mjernih elemenata, sva ova gađanja mogu biti: spoljnobalistička, unutrašnjobalistička, i obadva u isto vrijeme. Samo mjerenje je obrađeno u članku Balistička mjerenja.

Unutrašnjobalistička gađanja provjeravaju oružje (ili oruđe) i municiju kao jednu cjelinu, ili kao pojedinačne elemente. Neposredna namjena može biti: balističko ispitivanje baruta, određivanje težine barutnog punjenja, određivanje diferencijalnih koeficijenata, tormentacija oruđa i municije, režimiranje oruđa i municije i drugo.

Spoljnobalistička gađanja se vrše na poligonu, i koriste za pravljenje tablica gađanja i režimiranje oruđa i municije u svrhu preciznosti. Cilj je određenje što tačnijih balističkih koeficijenata za razne elevacije i barutna punjenja, i na osnovu njih se prave tablice gađanja.

Vidi još

• Balistička mjerenja
• Balistika
• Azimut
• Elevacija

Literatura

• Vojna enciklopedija, Beograd, 1970, knjiga prva, strane 442 i 443.