Baltičke države

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Položaj baltičkih zemalja na karti Evrope

Baltičke države (est. Balti riigid, Baltimaad; let. Baltijas valstis; litv. Baltijos valstybės), poznate i kao Baltičke zemlje, Pribaltik ili samo Baltik, geopolitički je termin koji se koristi za tri suverene države u sjevernoj Evropi na istočnoj obali Baltičkog mora: Estonija, Letonija i Litvanija.[1] Termin se ne koristi u smislu kulturnog područja, nacionalnog identiteta ili jezika, jer stanovnici Litvanije i Letonije većinom pripadaju baltičkim narodima, dok stanovnici Estonije pripadaju finskim narodima. Tri zemlje ne čine zvaničnu uniju, ali zajedno učestvuju u međuvladinoj i parlamentarnoj saradnji. Najvažnije oblasti saradnje tri zemlje su spoljna i bezbjednosna politika, odbrana, energije i saobraćaj.[2]

Sve tri zemlje su članice Organizacije Sjevernoatlanskog sporazuma (NATO), evrozone, Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj i Evropske unije. Svjetska banka je sve tri države klasifikovala kao privrede sa visokim prihodima i koje održavaju veoma visok indeks humanog razvoja.[3]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sve baltičke države zajedno imaju oko 6 miliona stanovnika.

Ovde žive predstavnici različitih grupa naroda. Najbrojniji su narodi baltičkog i ugro-finskog porekla. Narodi iz baltičke grupe su najbrojniji (66,8%) a posle njih slede narodi ugro-finske grupe (33,2%). U svim baltičkim zemljama postoji značajan broj Slovena (naročito Rusa).[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 101. ISBN 86-331-2075-5. 
  2. ^ „Baltic Cooperation”. vm.ee (na jeziku: engleski). Ministry of Foreign Affairs. Pristupljeno 19. 5. 2020. 
  3. ^ „Colombia and Lithuania join the OECD”. France 24 (na jeziku: engleski). 30. 5. 2018. Pristupljeno 19. 5. 2020. 
  4. ^ „Home – Oficialiosios statistikos portalas”. osp.stat.gov.lt. 

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]