Bamberg
Bamberg Bamberg | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Nemačka |
Savezna država | Bavarska |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 69.989[1] |
— gustina | 1.281 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 49° 53′ 30″ S; 10° 53′ 30″ I / 49.89167° S; 10.89167° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 245-386 m |
Površina | 54,6 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Andreas Štarke (SPD) |
Poštanski broj | 96001, 96052 |
Pozivni broj | 0951 |
Registarska oznaka | BA |
Veb-sajt | |
www.stadt.bamberg.de |
Bamberg (nem. Bamberg) je grad u nemačkoj saveznoj državi Bavarska, u oblasti Gornja Frankonija. U Bambergu se nalazi univerzitet, sedište biskupije i lokalne uprave. Grad je centar regiona u kome živi oko 200.000 stanovnika.
Stari centar grada je najstarije neizmenjeno gradsko jezgro u Nemačkoj, i od 1993. je pod međunarodnom zaštitom UNESKO-a.
Istorija[uredi | uredi izvor]
U vreme germanskih migracija, posle propasti Rimskog carstva, regiju Bamberga su naseljavali Sloveni. Prvi put grad se pominje 902.
Kralj Henrik II, proglasio je svoj porodični posed Bamberg za sedište biskupije 1007. godine. Nova katedrala je osveštana 1012. a 1017. osnovana je benediktinska opatija za školovanje sveštenstva. Henrik II i njegova žena Kunigunda su sahranjeni u ovoj katedrali u Bambergu.
Od sredine 13. veka, biskupi Bamberga su ujedno bili kneževi Svetog rimskog carstva, vladali su gradom i gradili monumentalne građevine. Teritorija na kojoj su vladali biskupi znatno se smanjila u doba Reformacije. Crkveni procesi protiv veštica u 17. veku su odneli na stotine žrtava. Ovi progoni su dostigli vrhunac u periodu 1626—1631. Univerzitet u Bambergu je osnovan 1647. kao Academia Bambergensis.
Bamberg je izgubio nezavisnost 1802. i naredne godine postao deo Bavarske.
Nakon Prvog svetskog rata, prvi republikanski ustav Bavarske je izglasan u Bambergu.
Godine 1973. Bamberg je obeležio 1000 godina od osnivanja.
Znamenitosti[uredi | uredi izvor]
Bamberg, koji je takođe nazivan „Franački Rim“ rasprostire se na sedam brežuljaka u dolini reke Regnic. Zavodljivim kućicama na rečnim bregovima nekada naseljenim ribarima govorilo se da je to „Mala Venecija“ (Kleine Venedig). U njegovom istorijskom jezgru (Bürgerstadt) su gusto sagrađene zgrade i grad je protkan krivoliniskim ulicama. Bamberg ima i svetski raritet u vidu gotske zgrade skupštine, koja stoji po sredini mosta na reci. Skupštinska zgrada je bila u prvoj polovini 18. veka pregradnjom izvedena u baroknom stilu.
Dominanta biskupskog gradskog dela (Bischofsstadt) je Bamberška katedrala koja je sagrađena u romaničko-gotičkom stilu (tu je treći objekat iz 1211–1237. jer su prethodna dva izgorela u požaru), sa četiri vitke kule i enterijerom sa prekrasnom gotskom dekoracijom. U svetskoj razmeri je poznata skulptura iz prva polovine 13. veka tzv. „Bamberški jahač“, koja predstavlja nepoznatog muškarca, ideal srednjovekovnog viteza za koga se sudi da bi mogao biti ugarski kralj Stefan I Mađarski. Enterijer je vredan zapažanja jer ima dva hora sa oltarima.
Na trgu ispred katedrale nasuprot starom kneževom dvoru (Alte Hofhaltung) iz 16. veka dao je knez- biskup Lotar Franc fon Šenborn na prelomu 17. i 18. veka sagraditi velelepnu Novu rezidenciju (Neue Residentz). U reprezentativnim delovima Nove rezidencije danas ima svoje sedište bamberška sekcija državne galerije, i tako se posetioci ovde mogu diviti delima starih majstora i dvorskim salama ukrašenim prekrasnim štukaturama. U podnožju zgrade nalazi se park Rosengarten- bašta ruža.
Godine 1647. u Bambergu je osnovana akademija, koja je 1803. godine zatvorena i zatim ponovo obnovljena. Danas je to „Oto-Fridrihov univerzitet u Bambergu“.
Geografski i demografski podaci[uredi | uredi izvor]
Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 245—386 metara. Površina opštine iznosi 54,6 km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 69.989 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 1.281 stanovnika/km².
Klima[uredi | uredi izvor]
- Srednja temperatura u januaru: -1,2 °C
- Srednja temperatura u julu: +18,2 °C
- Srednja godišnja temperatura: +8,5 °C
- Maksimalna ikad zabeležena temperatura: +36,5 °C
- Minimalna ikad zabeležena temperatura: -27,5 °C
Međunarodna saradnja[uredi | uredi izvor]
Mjesto | Država | Vrsta saradnje | Od |
---|---|---|---|
Filah | Austrija | partnerstvo | 1973. |
Nagaoka | Japan | prijateljstvo | 1995. |
Kirhdorf an der Krems | Austrija | kontakt | 2000. |
Trevizo | Italija | kontakt | 2000. |
Feldkirhen | Austrija | partnerstvo | 1993. |
Montelabate | Italija | kontakt | 2000. |
Malborgeto-Valbruna | Italija | kontakt | 2000. |
Ostrogon | Mađarska | partnerstvo | 1992. |
Bedford | Ujedinjeno Kraljevstvo | partnerstvo | 1977. |
Rodez | Francuska | partnerstvo | 1970. |
Opava | Češka | kontakt | 2000. |
Prag | Češka | partnerstvo | 1992. |
Volfsberg | Austrija | kontakt | 2000. |
Izvor[2] |
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Ulaz u Stari grad
-
Stara gradska većnica
-
Zelena pijaca
-
Panorama „Male Venecije“
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Broj stanovnika po njem. Saveznom zavodu za statistiku. Stanje 30. 6. 2010.
- ^ Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje, Pristupljeno 30. 6. 2010.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični sajt opštine (jezik: nemački)
- Njem. Savezni zavod za statistiku (jezik: nemački)
- Stalna konferencija gradova i opština (jezik: nemački)
- KommOn - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. (jezik: nemački)
- Plan naselja na mapi (Mapquest)