Barje Čiflik

Koordinate: 43° 08′ 13″ S; 22° 32′ 17″ I / 43.137° S; 22.538° I / 43.137; 22.538
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Barje Čiflik
Barje Čiflik pogled sa brda Gabar
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPirotski
GradPirot
Stanovništvo
 — 2011.Pad 594
Geografske karakteristike
Koordinate43° 08′ 13″ S; 22° 32′ 17″ I / 43.137° S; 22.538° I / 43.137; 22.538
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina386 m
Barje Čiflik na karti Srbije
Barje Čiflik
Barje Čiflik
Barje Čiflik na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj010
Registarska oznakaPI

Barje Čiflik je naselje Grada Pirota u Pirotskom okrugu. Prema popisu iz 2022. godine ima 507 stanovnika, dok je prema popisu 2011. imalo 594 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 693 stanovnika).

Ulazak u naselje u predvečerje snimljeno 2020, godine
Januar 2022.g.

Barje Čiflik, ravničarsko selo na obodu Pirotske kotline, nalazi se na oko 4 km jugozapadno od Pirota sa kojim je povezano asfaltnim putem. Nalazi se uz sam rub velike močvare Barje između Rasničke reke sa jugoistočne i Kosturske reke sa severnozapadne strane; njeno zapadno, planinsko zaleđe je bezvodno a čitava njena severoistočna i istočna strana obiluje u vodi.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Ima više legendi o postanku sela: "Barje Čivlik je bil u Bezdьn 3 , ispod Sveti-Iliju, ispod manastirat. Tam bilo selo Sredorek, teka se zvalo. Ima temelji, i dьnьs se naode. A iznad seloto je išьl put od Ponor. I od Ponor azne tursće pojdu. Nadi drum an tursći, anište ima. Ponorci jave na Sredorečanje da idu Turci. I sastave se sas Sredorečanje i pobiju kamile. Ama jedьn Turčin izmьkne, pobegne u Pirot. I pojde turska vojska na Sredorek, i počne da pali selo. Sredorečanje pobegnu u manastir; znaju da manastir nema da pale. Ali Turci zapale manastirat i svi seljaci izgoreli. I seloto se doseli u Čivlik, ovam. Prvo je bilo u Barje, pa posle dojde ovde. Ovde je kula bila. Posle se počele manastirće žene muče, i otkriju manastir. I tamo otkopaju ruće, nođe, glave, žito. U naše selo se posle naselil narod iz Bazovik, Prisjan, Smrdan, a Rašinci, Tončinci i Radenkovci su iz Bugarsku. I muzejat u Pirot ima kamik otesan, i na njeg nešta napisano, i nikoj ga ne može pročita, a najden je ovam, u naše selo. Sredorek: bilo naselje, kuće. ", Momčilo Potić, 1924. "Turci saberu narod od sve strane, najviše iz trnsći kraj, i napraje čivlik, dьnьšnje selo", Gradimir Džunić Bajko, 1934. "Podi Ćeltaš je bilo selo Debrin Čivlik, tam kude je Rajkova vodenica, Posrano trnje. I pojavi se boles, izmreli i raselili se. Jedni došli u Barje Čivlik. Tam ima groblje, spomenici", Milovanka Veličković, 1930.

Manji deo atara koji je na krstu, suv je i pretežno pod niskom šumom i slabim pašnjacima, pogodan je za ovčarstvo i kozarstvo i pretežno pokriva domaće potrebe u ogrevu. Veći deo atara ima obilje vode, vrlo je topao i pretežno pod dubokim oranicama, pogodan je za vinogradarstvo, voćarstvo, ratarstvo i za govedarstvo i svinjarstvo pa se živelo od tržnih viškova povrća, voća, grožđa, vina, rakije, mleka, mesa, masti. Blizina grada i tržišta je olakšavala prodaju a prodavali su grožđe i vino i po selima Lužnice. Do sredine 20. veka bilo je i bivola, koristili su ih za vuču. Bilo je kovača, kolara, stolara, kacara, crepara, zidara, tesara i više familija lončara, a nekoliko domaćinstava je koristilo prirodne uslove za proizvodnju leda, koji je prodavalo prehrambenim radnjama u gradu.

Izgradnja puta Pirot- Barje Čiflik 1971

Selo je imalo vodenice na vodi sa Bezdana (Rajkova, Mađina, Golubova, Selska u Meru), na Rasničkoj reci (Prisjanska, Virćina / Dinčina; Rašinska) i na Selskoj vadi (Gmitrova) i one su pokrivale potrebe u meljavi ovih sela pre izgradnje modernih mlinova. Rasnica, udaljena samo oko 2 km, je crkveni, administrativni i školski centar za 4 sela, (Rasnica, Barje Čiflik, Blato i Kostur), ali je zemljoradnička zadruga u Barje Čifliku bila centar privrednog života za ova sela. Pored vodovoda selo je imalo i 5 do 6 javnih bunara, kao i više privatnih, izgrađenih udruženim sredstvima suseda: Selsći bunar (Šavuljin bunar) usred sela, Prdljin bunar, Mijalkovsći (2), Mramorsći (2), kod Điđinih, Stevanov, Radenov i Smrdansći, a do groblja je bio javni bunar samo za stoku.

Delovi sela: Donja Mala, Gornja mala, Sred selo, Sinoglavsko naselje. U blizini se nalazi tresava Ćeltaš.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Barje Čiflik živi 591 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 46,3 godina (45,6 kod muškaraca i 47,0 kod žena). U naselju ima 231 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,00.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 820
1953. 790
1961. 775
1971. 765
1981. 782
1991. 788 786
2002. 693 693


Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
689 99,42%
Crnogorci
  
1 0,14%
Bugari
  
1 0,14%
Jugosloveni
  
1 0,14%
nepoznato
  
1 0,14%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija "Manstir <svetog Ilije"[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Dragoljub Zlatković, Mikrotoponimija sliva Rasničke reke i Kosturske reke, Pirotski zbornik br.35-36, 2011

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]