Bački Brestovac
Bački Brestovac | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Vojvodina |
Upravni okrug | Zapadnobački |
Opština | Odžaci |
Stanovništvo | |
— 2011. | 2.819 |
— gustina | 50/km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 37′ 02″ S; 19° 16′ 07″ I / 45.6171° S; 19.2685° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 73 m |
Površina | 56,0 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 25242 |
Pozivni broj | 025 |
Registarska oznaka | SO |
Bački Brestovac (mađ. Szilberek, nem. Ulmenau, Brestowatz) je selo u opštini Odžaci, u Zapadnobačkom okrugu, Vojvodini, Srbija. Prema popisu iz 2022. bilo je 2196 stanovnika.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Od turskog perioda, pa do kraja XVIII veka na prostoru Brestovca menjali su se stanovnici, menjao se karakter naselja, njegova uloga i značaj. Maleno selo sa nekoliko pravoslavnih porodica i okolnim naseljima Prekajom, Sent Katalinom i Zat-brezom nestalo je nakon strahovitih borbi u vreme oslobađanja kraja od Turaka i kasnije u doba pustošenja Rakocijevih kuruca. Osnivanjem Vojne granice obnovljeno je uključivanjem u Somborsku miliciju, a naseljeno 1716. godine prvim krajiškim porodicama čiji je broj do razvojačenja narastao na preko 180. Pored militarskih familija u Brestovcu su živeli i civili, ali su uprava, funkcionisanje i organizacija života bili čisto vojnički. Prema popisu pravoslavnih parohija u Bačkoj iz 1733. godine Brestovac ima 150 srpskih domova i šest pravoslavnih sveštenika. Sveštenici su bili: Mihail Popović, Pavel Georgijević, Aleksa Brkić, Timotej Popović, Vasilije Maksimović i Petar Popović.[1]
Godine 1745. mesto je demilitarizovano[2], graničari su ga delom napustili, neki su ostali, poneko je neodlučan šta da učini godinama oklevao. Istovremeno sa raseljavanjem teklo je i doseljavanje iz močvarnih i napuštenih mesta Pašinade i Bukčinovića, zatim iz Stanišića, Stapara i prekodunavskih mesta. Stanovništvo je uglavnom živelo od zemljoradnje i stočarstva, što će kroz ceo XVIII vek ostati dominantne privredne delatnosti. Gajene su razne vrste žitarica, vrlo dobra kudelja, baštenske biljke, a stada na pašnjacima brojala su znatnu rogatu i sitnu marvu. Brestovac je ekonomski vrlo rano stekao solidnu osnovu. Ipak suše, poplave podzemne vode, nepogode su često uništavale letinu i seljaka bacali na početak i u očaj.
Feudalna davanja vlastelinu, t. j. Dvorskoj komori, do 1770. godine regulisana su prema Traunovom urbaru, a nakon terezijanske urbarijalne regulacije novim urbarom koji je sve do ukidanja 1848. godine trpeo modifikacije zbog nepraktičnosti na terenu. Postepeno selo je, i pored velikih davanja državi i vlastelinstvu, uspelo da ojača. Imalo je crkvu školu, opštinsku kuću, notarsku kuću, kvartir i bolnicu za vojnike, suvače mehane. Imao je i učitelja i paroha, čak trojicu, zanatlije i stroge lokalne propise. Kuće su građene od čvršćeg materijala, a život je postao ugodniji. Dakle, velike radne i delom naturalne obaveze postepeno su, zbog neprekidnih žalbi kmetova, morale biti revidirane. Koliko je spora administracija i koliko se otezalo sa razmatranjem prispelih prigovora, odnosno donošenjem rešenja za načinjene greške, vidljivo je iz efekata zakasnelih odgovora nadležnih instanci: 1784. godine Brestovčani sa rezignacijom saopštavaju da su se 1778. tužili na prekomerne kuluke, ali da sada, 1784. godine, nisu više u stanju odgovoriti ko je i sa koliko rabotnih dana opterećen.
U mestu je 1937. godine rekonstruisana pravoslavna crkva, najviše zaslugom protonamesnika Stanka Protića. Taj hram potiče iz 1743. godine.[3] Za vreme aprilskog rata u Bačkom Brestovcu mađarski avioni bacili su bombe na samo selo, zbog navodnog napada "četnika" na mađarske vojnike, kojom je prilikom razoreno nekoliko nemačkih kuća.[4]
Ovde se nalazi Srpska pravoslavna crkva Sv. Petra i Pavla u Bačkom Brestovcu.
Sport[uredi | uredi izvor]
Ovde se nalazi FK BSK Bački Brestovac.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema popisu iz 2011. bilo je 2819 stanovnika (prema popisu iz 2002. bilo je 3469 stanovnika). U naselju ima 1079 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,61.
U naselju Bački Brestovac je 2002. živelo 2826 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosila je 43,5 godina (41,2 kod muškaraca i 45,7 kod žena).
Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja četiri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 12 | 9 | ||
80+ | 23 | 70 | ||
75—79 | 37 | 110 | ||
70—74 | 121 | 167 | ||
65—69 | 131 | 153 | ||
60—64 | 126 | 141 | ||
55—59 | 61 | 91 | ||
50—54 | 109 | 93 | ||
45—49 | 133 | 114 | ||
40—44 | 131 | 114 | ||
35—39 | 134 | 127 | ||
30—34 | 92 | 88 | ||
25—29 | 88 | 67 | ||
20—24 | 99 | 98 | ||
15—19 | 124 | 112 | ||
10—14 | 116 | 103 | ||
5—9 | 80 | 77 | ||
0—4 | 54 | 64 | ||
Prosek : | 41,2 | 45,7 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 1.421 | 436 | 858 | 78 | 33 | 16 |
Ženski | 1.554 | 260 | 863 | 384 | 36 | 11 |
UKUPNO | 2.975 | 696 | 1.721 | 462 | 69 | 27 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 630 | 226 | 0 | 0 | 164 |
Ženski | 375 | 162 | 0 | 0 | 75 |
UKUPNO | 1.005 | 388 | 0 | 0 | 239 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 7 | 25 | 30 | 8 | 98 |
Ženski | 0 | 2 | 41 | 8 | 5 |
UKUPNO | 7 | 27 | 71 | 16 | 103 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 1 | 2 | 21 | 9 | 7 |
Ženski | 4 | 1 | 7 | 25 | 26 |
UKUPNO | 5 | 3 | 28 | 34 | 33 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 5 | 0 | 0 | 27 | |
Ženski | 6 | 0 | 0 | 13 | |
UKUPNO | 11 | 0 | 0 | 40 |
Poznati Brestovčani[uredi | uredi izvor]
- Atanasije Nikolić (1803—1882), matematičar i pisac
- Jovan Berić (1786—1845), pesnik
- Pavel Berić rođ. 1798. godine, advokat i sekretar Mitropolita Karlovačkog, bavio se pisanjem i prevođenjem
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Katolička crkva
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Serbski letopisi", Pešta 1859-1860.
- ^ Mita Kostić: "Srpska naselja u Rusiji", Beograd 1923.
- ^ "Politika", Beograd 1937. godine
- ^ Milorad Milunović - Riđica sa okolinom (1986)
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.