Belo Polje (Obrenovac)
Belo Polje | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Beogradski |
Opština | Obrenovac |
Stanovništvo | |
— 2011. | 1836 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 44° 38′ 23″ S; 20° 11′ 32″ I / 44.639666° S; 20.192166° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 77 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 011 |
Registarska oznaka | BG |
Belo Polje je naselje u gradskoj opštini Obrenovac u gradu Beogradu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1836 stanovnika.
Geografski položaj i opis[uredi | uredi izvor]
Belo Polje se nalazi kod Obrenovca, na suprotnoj obali reke Tamnave i u blizini reke Kolubare. Zemljište sela je ravno, i bez ikakvih primetnih uzvišica, iako je puno bara, koje pune dve navedene reke.[1] Belopoljske bare, zajedno sa zabreškim i obrenovačkim, kada Sava uspori i zaustavi vodu u Tamnavi i Kolubari, mogle su da poplave prostor i do 2000 hektara, izazivajući česte pojave malarije. Kako se potopljeno zemljište u ovom kraju zove poloj, tako se često Belo Polje opisuje kao polojsko selo.[2] Kuće u naselju su raspoređene oko bara i glavnog puta, formirajući naselje zrakastog tipa.[1] Prema načinu nastanka prostornog rasporeda, Belo Polje se klasifikuje kao naselje starovlaškog tipa.[3]
Na prostoru Belog Polja ima više mlakvi, barskih ili rečnih otoka (unutar korita reka) s izvorima sa strane, koje preko zime stalno otiču i kvare rečni tok. Za njih je karakteristično da ne mrznu preko zime.[4] Na prostoru Belog Polja i Obrenovca nalazi se i starača (staro korito reke, napunjeno iliti zatvoreno, prirodnim ili ljudskim delovanjem) poznata kao Stara Kolubara.[2]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Prvi pomeni i prvi osmanski period vlasti (kraj 18. veka-1804)[uredi | uredi izvor]
Prema narodnoj tradiciji, Belo Polje je nastalo kao raselica Zvečke pre oko 300 godina.[5] Raselice su naselja koja su, prema tradiciji, nastala tako što su se pojedinci deobom ili iz kakvog drugog razloga (npr. bolesti) raselili iz starog naselja i formirali novo.[6] Selo se ne spominje u sumarnom popisnom (idžmal) defteru iz 1741. godine.[7]
Kneževina i Kraljevina Srbija (1815—1914)[uredi | uredi izvor]
Prema haračkim tefterima, stanovništvo Belog Polja u prvoj polovini 19. veka kretalo se ovako:
Godina | Pripada administrativnoj jedinici | Broj kuća | Poreskih glava
(oženjenih muškaraca) |
Haračkih glava
(muškaraca iznad 7 godina starosti) |
Stanovnika |
---|---|---|---|---|---|
1818. | Knežina (Gaje) Dabića | 29 | |||
1822. | Knežina Jovana Pavlovića | 24 | 35 | 70 | |
1832. | Knežina Pavla Danilovića | 27 | 32 | 83 | |
1844. | Srez posavski | 33 | 232 |
1 muška glava | 2-3 muške glave | 4-6 muških glava | 7 i više muških glava |
---|---|---|---|
2 | 10 | 12 | 3 |
Prema popisu iz 1832, Belo Polje je imalo 6 porodičnih zadruga, od čega je 5 zadruga formirano između dva brata, a jedna između više braće.[10]
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Belo Polje živi 1408 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 37,0 godina (35,9 kod muškaraca i 38,1 kod žena). U naselju ima 528 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,42.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 11 | 12 | ||
80+ | 4 | 11 | ||
75—79 | 11 | 29 | ||
70—74 | 26 | 31 | ||
65—69 | 49 | 36 | ||
60—64 | 55 | 47 | ||
55—59 | 50 | 49 | ||
50—54 | 67 | 86 | ||
45—49 | 64 | 66 | ||
40—44 | 53 | 65 | ||
35—39 | 69 | 51 | ||
30—34 | 64 | 65 | ||
25—29 | 79 | 83 | ||
20—24 | 64 | 67 | ||
15—19 | 62 | 39 | ||
10—14 | 60 | 48 | ||
5—9 | 62 | 57 | ||
0—4 | 59 | 53 | ||
Prosek : | 35,9 | 38,1 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 728 | 217 | 454 | 26 | 30 | 1 |
Ženski | 737 | 141 | 459 | 104 | 33 | 0 |
UKUPNO | 1.465 | 358 | 913 | 130 | 63 | 1 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 321 | 24 | 0 | 1 | 104 |
Ženski | 228 | 17 | 0 | 0 | 40 |
UKUPNO | 549 | 41 | 0 | 1 | 144 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 48 | 24 | 37 | 8 | 26 |
Ženski | 2 | 3 | 52 | 9 | 11 |
UKUPNO | 50 | 27 | 89 | 17 | 37 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 1 | 10 | 16 | 4 | 5 |
Ženski | 8 | 5 | 9 | 22 | 32 |
UKUPNO | 9 | 15 | 25 | 26 | 37 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 13 | 0 | 0 | 0 | |
Ženski | 16 | 0 | 0 | 2 | |
UKUPNO | 29 | 0 | 0 | 2 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Pavlović, Ljubomir (1998). Antropogeografija Valjevske Tamnave od Lj. Pavlovića. Lajkovac-Ub: Beli&Bane. str. 426.
- ^ a b Pavlović, Ljubomir (1998). Antropogeografija Valjevske Tamnave od Lj. Pavlovića. Lajkovac-Ub: Beli&Bane. str. 408.
- ^ Pavlović, Ljubomir (1998). Antropogeografija Valjevske Tamnave od Lj. Pavlovića. Lajkovac-Ub: Beli&Bane. str. 449.
- ^ Pavlović, Ljubomir (1998). Antropogeografija Valjevske Tamnave od Lj. Pavlovića. Lajkovac-Ub: Beli&Bane. str. 400.
- ^ Pavlović, Ljubomir (1998). Antropogeografija Valjevske Tamnave od Lj. Pavlovića. Lajkovac-Ub: Bane&Beli. str. 503.
- ^ Pavlović, Ljubomir (1998). Antropogeografija Valjevske Tamnave od Lj. Pavlovića. Lajkovac-Ub: Bane&Beli. str. 455.
- ^ Pavlović, Miroslav (2016). Vojno-administrativno uređenje smederevskog sandžaka 1739—1788. Doktorska disertacija. Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu. str. 307—308.
- ^ Stojančević, Vidosava (1976). „Naselja i stanovništvo valjevske i šabačke Posavine u XIX veku”. Glasnik Međuopštinskog istorijskog arhiva u Valjevu. 11: 34.
- ^ Stojančević, Vidosava (1976). „Naselja i stanovništvo valjevske i šabačke Posavine u XIX veku”. Glasnik Međuopštinskog istorijskog arhiva u Valjevu. 11: 79.
- ^ Stojančević, Vidosava (1976). „Naselja i stanovništvo valjevske i šabačke Posavine u XIX veku”. Glasnik Međuopštinskog istorijskog arhiva u Valjevu. 11: 80.
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.