Biovičino Selo

Koordinate: 44° 03′ 21″ S; 15° 55′ 28″ I / 44.055931° S; 15.924306° I / 44.055931; 15.924306
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Biovičino Selo
Pravoslavna crkva u Biovičinom Selu
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaŠibensko-kninska
OpštinaKistanje
OblastBukovica
Stanovništvo
 — 2011.223
Geografske karakteristike
Koordinate44° 03′ 21″ S; 15° 55′ 28″ I / 44.055931° S; 15.924306° I / 44.055931; 15.924306
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina264 m
Biovičino Selo na karti Hrvatske
Biovičino Selo
Biovičino Selo
Biovičino Selo na karti Hrvatske
Biovičino Selo na karti Šibensko-kninske županije
Biovičino Selo
Biovičino Selo
Biovičino Selo na karti Šibensko-kninske županije
Ostali podaci
Poštanski broj22305 Kistanje
Pozivni broj+385 22
Registarska oznakaŠI

Biovičino Selo je naseljeno mjesto u opštini Kistanje, u Šibensko-kninskoj županiji, Republika Hrvatska. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u naselju je živelo 223 stanovnika.[1] Prema preliminarnim podacima sa poslednjeg popisa 2021. godine u mestu je živelo 129 stanovnika.[2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se u centralnoj Bukovici, udaljeno oko 12 km sjeverno od Kistanja. Selo je podjeljeno na četiri zaseoka: Donje Selo, Brljug, Gornje Selo i Potkrš.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Na mjestu današnjeg Biovičinog Sela, prvo naselje se pojavljuje za vrijeme Rimljana oko 300-te godine naše ere, što potvrđuje arheološka lokacija Smrdeljgrad koja se nalazi u donjem djelu sela. Naziv sela je dobilo po Knezu Bioviči koji je bio vladar oblasti i Modrinog Sela i Kolašca.

Drugi svjetski rat[uredi | uredi izvor]

Tokom Drugog svjetskog rata, stanovnici sela su većinom bili za partizanski pokret. U ovom selu je na Vidovdan 1944. formirana 14. dalmatinska brigada NOVJ.

Republika Srpska Krajina[uredi | uredi izvor]

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj, naselje se nalazilo u sastavu bivše velike opštine Knin. Biovičino Selo se od raspada Jugoslavije do avgusta 1995. godine nalazilo u Republici Srpskoj Krajini.

Tokom agresije na RSK avgusta 1995. godine, hrvatska vojska zauzela je Biovičino Selo proteravajući većinsko srpsko stanovništvo.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 1991. godine, Biovičino Selo je imalo 948 stanovnika, od čega 944 Srbina, 3 Hrvata i 1 ostalog. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Biovičino Selo je imalo 186 stanovnika.[3] Biovičino Selo je prema popisu iz 2011. godine, imalo 223 stanovnika,[4] i bilo je uglavnom naseljeno Srbima.

Nacionalnost[5] 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 944 995 1.266 1.342
Jugosloveni 112 8
Hrvati 3 3 3 3
ostali i nepoznato 1 3 5 3
Ukupno 948 1.113 1.282 1.348
Demografija[5]
Godina Stanovnika
1961. 1.348
1971. 1.282
1981. 1.113
1991. 948
2001. 186
2011. 223

Rodovi[uredi | uredi izvor]

Biovičino Selo

U Biovičinom Selu su do 1995. godine živeli rodovi:

Pravoslavci

Vujakovići, slave Sv. Đurđa; Vukići, slave Sv. Đurđa; Dobrote, slave Sv. Nikolu; Drezge, slave Sv. Jovana; Đurići, slave Sv. Jovana; Kablari, slave Sv. Luku; Korlati, slave Sv. Nikolu; Ljubovići, slave Sv. Đurđa; Malbaše, slave Sv. Nikolu; Masnikose, slave Sv. Đurđa; Medoši, slave Sv. Đurđa; Opačići, slave Sv. Luku; Ostojići, slave Sv. Luku; Popovići, slave Sv. Jovana; Skorići, slave Sv. Ignjatiju; Sladakovići, slave Sv. Jovana; Trtice, slave Sv. Jovana; Ćukovi, slave Sv. Nikolu; Šeše, slave Sv. Jovana; Šorgići, slave Sv. Nikolu.

Religija[uredi | uredi izvor]

U Biovičinom Selu se nalazi hram Srpske pravoslavne crkve Sv. Petra i Pavla iz 1524. godine. Nakon zauzimanja Knina od strane hrvatske vojske, crkva je pretrpela znatna oštećenja, kao i viševekovno groblje koje se nalazi u dvorištu crkve.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Opština Kistanje 2011.”. dzs.hr. 
  2. ^ „Prvi rezultati popisa 2021. godine”. popis2021.hr. Arhivirano iz originala 14. 1. 2022. g. Pristupljeno 17. 1. 2022. 
  3. ^ Popis stanovništva 2001., Pristupljeno 16. 4. 2013.
  4. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 16. 4. 2013. 
  5. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]