Bitka kod Tanenberga

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bitka kod Tanenberga
Deo Prvog svetskog rata

Bitka kod Tanenberga 1914. godine
Vreme17. avgust2. septembar 1914.
Mesto
Ishod Nemačka pobeda
Sukobljene strane
Nemačko carstvo
Nemačko carstvo
Ruska Imperija
Ruska Imperija
Komandanti i vođe
Nemačko carstvo Paul fon Hindenburg
Nemačko carstvo Erih fon Ludendorf
Ruska Imperija Aleksandar Samsonov
Ruska Imperija Paul fon Renenkampf
Jačina
250.000[traži se izvor]
500.000[traži se izvor]
Žrtve i gubici
20.000 mrtvih 30.000 mrtvih, 95.000 zarobljenih

Bitka kod Tanenberga 1914. godine bila je veliki sukob između Ruske Imperije i Nemačkog carstva u prvim danima Prvog svetskog rata. Sukobile su se ruska 1. i 2. armija i nemačka 8. armija, između 17. avgusta i 2. septembra 1914. godine.

Ruska armija je koristila radio da bi prenosila plan napada, ne koristeći šifrovanje. Rusi su bili u uverenju da Nemci neće imati mogućnost da koriste prevodioce sa ruskog, što se pokazalo netačnim. Nemci su bili tako potpuno upućeni u ruske planove i buduće poteze.

Ruske armije su prešle u Istočnu Prusku sa ciljem da zauzmu Kalinjingrad. Bitka se u početku odvijala dobro za Ruse, koji su se probijali na zapad pre nemačkog kontranapada 20. avgusta, koji je odbijen. Nemački komandant fon Pritvic smenjen je kada je pokušao da potpuno napusti istočnu Prusku. Usled propasti Šlifenovog plana na zapadu, nemačka komanda našla se u panici. Dok su pojačanja sa zapada pristizala, komandant nemačke 8. armije, Maks Hofman, pregrupisao je nemačke snage, ostavivši male snage pred ruskom 1. armijom koja je stizala sa istoka, a napravivši zamku za rusku 2. armiju koja je napredovala sa juga.

Nemački komandant Herman fon Frankoa presekao je izdužene linije snabdevanja 2. armije, što je dovelo do masovnih predaja i gotovo potpunog uništenja 2. armije kod mesta Frogenau. Načelnik štaba novog komandanta fronta, fon Hindenburga, Erih fon Ludendorf, poslao je telegram o pobedi iz obližnjeg sela Tanenberga i bitka je po njemu nazvana po izričitom zahtevu Hindenburga. Hofman je verovao da Hindenburg nije imao nikakvog učešća u bici, i posetiocima na frontu je prilikom pokazivanja Hindenburgovog štaba govorio da je to mesto gde je feldmaršal spavao pre, posle i u toku bitke. Hindenburg je insistirao na ovakvom nazivu bitke, jer je na tom mestu bila i bitka kod Grinvalda 1410. godine gde su slovenske snage porazile Tevtonske vitezove. Zanimljivo, i jedan Hindenburgov predak poginuo je u toj bici.

Radije nego da javi poraz caru, Samsonov je izvršio samoubistvo pištoljem 29. avgusta.[1] Naći će ga nemačka patrola narednog dana. Komandant 1. armije Renenkamf bio je prinuđen da se povuče iz Pruske, i tako su ruske snage napustile Nemačku.

Ova bitka je centralni motiv romana Avgust 1914. Aleksandra Solženjicina.

Objašnjenje poraza[uredi | uredi izvor]

Iz vrhovnog štaba ruske carske vojske je stiglo naređenje da se ne koriste stare šifre zbog mogućnosti da su ih Nemci dešifrovali (kasnije se ispostavilo da Nemci nikad nisu uspeli da dešifruju ruske šifre) i onda su ruski šifranti morali da šalju otvorene poruke koje su Nemci prevodili. Za vreme bitke ruski general Renenkampf je bio sa prostitutkama u kafani, kada je došao oficir da ga pita Renenkampf mu je odgovorio „Odlazi! U šumama u okolini Tanenberga uhvaćen je jedan nemački oficir koji, da bi izbegao mučenje, priznao da je Nemačka vrhovna komanda saznala ruske planove i da će armija Samsonova biti uništena. Tokom bitke Nemci su upotrebili avijaciju što je izazvalo paniku kod ruskih vojnika, jer su avioni još uvek bili u fazi razvoja. Malobrojnija Nemačka vojska je odlično organizovanom akcijom, tamo gde je neprijatelj najslabiji, uništila Samsonovu armiju i ubrzo primorala i ostale ruske trupe na povlačenje.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Ovako je izgledala Bitka kod Tanenberga”. B92. Pristupljeno 23. 1. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]