Blagoja Stračkovski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
blagoja stračkovski
Blagoja Stračkovski
Lični podaci
Datum rođenja(1920-02-29)29. februar 1920.
Mesto rođenjaVeles, Kraljevstvo SHS
Datum smrti14. januar 1943.(1943-01-14) (22 god.)
Mesto smrtiVeles, Kraljevina Bugarska
Profesijaradnik
Delovanje
Član KPJ odkrajem 1940.
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
Heroj
Narodni heroj od11. oktobra 1953.

Blagoja Stračkovski (Veles, 29. februar 1920Veles, 14. januar 1943), bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 29. februara 1920. godine u Velesu, u siromašnoj porodici. Posle završene osnovne škole u Velesu, počeo je da traži posao. Kad je odrastao, radio je razne fizičke poslove. Lomio je kamen, kopao vinograde, sadio duvan, nosio malter i ostalo. Bez ikakvog pripremnog staža stupio je u revolucionarni pokret.

Nakon što je postao član sindikata, uključio se u njihov rad i učestvovao u štrajkovima i demonstracijama protiv vlade. Čitajući marksističku literaturu, još se više angažovao u sindikalnom pokretu. Njegova aktivnost je bila uočena, pa je početkom 1940. godine postao član Saveza komunističke omladine Jugoslavije, a krajem godine član Komunističke partije Jugoslavije.

Bista Blagoja Stračkovskog u Velesu.

Nakon početka rata i ulaska bugarskih okupatora u Veles, Blagoja je bio izabran za člana Mesnog komiteta KPJ u Velesu i sekretara Mesnog komiteta SKOJ-a. U toku cele zime 1941/1942. godine, održavao je kontakte sa drugovima koji je trebalo u proleće da odu u partizanski odred, jer je u to vreme glavna smernica KPJ i SKOJ-a bilo pripremanje formiranja partizanskog odreda. Odred je bio formiran u aprilu 1942. godine. Blagoja je radio na omasovljenju odreda, u koji je slao nove borce.

Ta njegova delatnost učinila je nemogućim njegov dalji ostanak u gradu, pa je septembra 1942. godine otišao u partizanski odredDimitar Vlahov“. Odred je imao tri čete, a Blagoja je postao politički komesar Druge čete. Istakao se u borbama odreda, a po selima, u koja je odred ulazio, održavao je govore u kojima je pozivao na opštenarodni ustanak i proterivanje okupatora.

U decembru 1942. godine, u jednoj borbi sa veoma jakim bugarskim vojnim i policijskim snagama, u kojoj su mnogi njegovi drugovi pali, a deo se probio, Blagoja je na kraju ostao bez municije i živ pao u ruke neprijatelju. Bugarski vojnici su ga mučili, tražeći podatke o partizanima. Pošto je odbijao da im kaže bilo šta, prvo su ga živog zakopali pod zemlju, a zatim ga iskopali i sasekli na komade. Isto su napravili i s njegovim ocem u kasarni u Velesu.

Ukazom predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 11. oktobra 1953. godine, proglašen je za narodnog heroja.

Literatura[uredi | uredi izvor]