Bogosavac

Koordinate: 44° 43′ 05″ S; 19° 35′ 26″ I / 44.718° S; 19.5905° I / 44.718; 19.5905
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bogosavac
Crkva Sv. Marije Magdalene
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugMačvanski
OpštinaŠabac
Stanovništvo
 — 2011.Pad 1117
Geografske karakteristike
Koordinate44° 43′ 05″ S; 19° 35′ 26″ I / 44.718° S; 19.5905° I / 44.718; 19.5905
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina85 m
Bogosavac na karti Srbije
Bogosavac
Bogosavac
Bogosavac na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj015
Registarska oznakaŠA

Bogosavac je naselje u Srbiji u opštini Šabac u Mačvanskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1.117 stanovnika. Veće familije koje žive u Bogosavcu su: Srnić, Marinković, Vučetić, Jovanić (Ivanić). Nakon Drugog svetskog rata osnovan je fudbalski klub „Sloga“ koji nikada u svojoj istoriji nije prekidao sa radom, uglavnom se takmičeći u nižim opštinskim rangovima. Pravoslavna crkva u Bogosavcu izgrađena je krajem osamdesetih godina dvadesetog veka, prilozima meštana sela, i posvećena je Blaženoj Mariji (Marija Magdalina). Stanovništvo je pravoslavne veroispovesti. Početkom Prvog svetskog rata civilno stanovništvo je dosta stradalo, s obzirom da je selo u blizini Cera preko kog je došao prvi nalet okupatora u poznatoj Cerskoj bici. U centru Bogosavca nalazi se spomenik Stanislavu Stašku Sondermajeru, najmlađem heroju Cerske bitke.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Prema antropogeografskim ispitivanjima 1947, 1948. i 1949. godine “Šabačka Posavina i Pocerina“ Vojislava S. Radovanovića, o selu Bogosavac i poreklu njegovog stanovništva, rečeno je sledeće:

Selo se deli na tri male: Grabička mala prema Maovima, Preki šor prema Šapcu, Belo Polje ka Beloj Reci, sa dva dela: Belo Polje je prema Džilitovači, a Malo Belo Polje ka Starom Bogosavcu, zvanom još i Ambarine: bili Ambari na Starom Bogosavcu, gde bilo selo pre Marka Štitarca.

U sredini, na raskrsnici sve tri male je „Pijac”. Preslava seoska Vodena subota, prva po Vaskrsu; ovde skup.

Pre šorenja bilo je selo „raseljeno” raštrkano: Stari Bogosavac i Kućišta na Zbegovištu. Te dve polutke činile selo, pa ih Marko Štitarac ušorio.

Tu gde je Krečkovića imovina, na mestu zvanom Rudo Polje, ima Šančina: Bio breg metar i po visok, dug desetak metara, širok 5-6 m, ne pamte od kada. U ataru Bogosavca, na Beljevini, ima takođe Šančina breg veliki, zidan.

Groblje je do Prekog šora, prema Zbegovištu, na Mutniku. I sad se poznaju kućišta na Zbegovištu i na Starom Bogosavcu. Kad su Turci bili, tu su u lugovima bile skrivene kuće.

Mutnik se izliva po polju oko korita po nekoliko stotina metara. „Na Mutnicima!” obe reke zovu Mutnik, i od Maova, i od Dobrića (možda samo neki!) Bunari duboki 12 — 14 m u Grabičkoj mali (žuta, plava pepeljuša, pesak, šljunak).

Broj stanovnika 1065 a broj domaćinstava 203 (1948).

Familije

Grabička mala:

Kovačevići (11 k., Stepanjdan). Đurđev (Đurađ) (54 god.) otac Miladin, deda Stevan; Ljubišin (60 god.) otac Milan, deda Milovan, pradeda Giga, njegov otac ili deda iz Krasave, iz Rađevine, ovamo direktno.

Mićanovići (1 k., Nikoljdan). Predragov otac Budimir iz Dobrića, 1929. godine, na ženino imanje.

Kalajdžići (16 k., Jovanjdan). Dragutinov (66 god.) otac Stojadin, deda Vuk; Ilijin (40 god.) otac Nikola, deda Nedeljko; Živosavov (43 god.) otac Milorad, deda Marko; Nedeljkov i Markov (oni braća od stričeva) deda ili pradeda Mila iz Crniljeva šabačkog on došao.

Dimitrijevići (3 k., Mratindan Stevan Dečanski). Bosanci poreklom, od pre 100 godina.

Pantelić II Antonije (1 k., glavna slava Đurđevdan, Trivunjdan na materinstvo). Antonijev (37 god.) deda Janko došao, ne zna se odakle.

Drajići (1 k., Aranđelovdan). Poreklom iz Bosne, popovska kuća. Stevanov deda pop Stevan, njegov otac ili deda došao.

Gavrići (6 k., Jovanjdan). Ista familija sa Gavrilovićima iz Prekog šora. Milosava Gavrića (48 god.) otac Živan, deda Nikola zvani Gaga, pradeda Gavrido. Gavrilo imao pet sinova: Nikola, Jovan, Pavle, Gliša i Makevija. Iz Bajine Bašte Gavrilov otac Trivun došao od Turaka su bežali u Ravanj; ovde nije bilo nikoga, a dobra zemlja. Prvo se zvali Trivunovići, pa posle od Gavrila Gavrilovići, a od Gage ova grana Gavrići.

Pavlovići (1 k., Đurđic). Nepoznato poreklo, izumiru.

Kušakovići (3 k., Lučindan). Ljubomirov (62 god.) otac Pavle, deda Milinko, njegov otac iz Bogatića (ne znaju da li imaju tamo familiju).

Pantići I (2 k., Jovanjdan). Živanov otac Živojin. Nepoznato.

Đukići (1 k., Đurđic). Milivojev đed Simeun ovde rođen, odgojen u Dublju, pa se vratio na svoje. Možda stari.

Vučetići (10 k., Lučindan). Vojislavljev (43 god.) otac Milovan, deda Luka, pradeda Vučeta. Bili nekada jedna familija sa Vučetićima u Rađevini i Jovanićima. U Vrbić (Rađevina) iz Bosne.

Isailovići (10 k., Jovanjdan). 2 k. ovde, 5 k. u Velikom Belom Polju, 3 k. u Malom Belom Polju. Miladinov (59 god.) otac Marinko, deda Milovan. Nepoznato poreklo.

Kolarići (1 k., Đurđic). Čedin (43 god.) otac Sreten (kršten: Sretan), deda Jovica zarobljen na Javoru 1876. bio iz Rađevine, on došao.

Milutinovići — Jozići (4 k., Simeundan). 1 k. ovde, 3 k. u Prekom šoru. Bogdanov otac Dragić, deda Jovan Joza. Nepoznato poreklo.

Pajići (13 k., Nikoljdan). Markov (45 god.) otac Jeremija, deda Stevan, pradeda Paja, čukundeda Marko. Paja došao iz Rađevine, tamo se zvali Mrkonjići. Ovde se prezivali tako do pre 87 godina. U Rađevinu došli iz Like. O d Pajića za vreme knjaza Miloša ili Mihaila bio nahijski knez Mrkonjić. Dolazio kod njega knez Mihailo.

Jevremovići (2 k., Petkovača). Iz Grušića pre 20 godina. Gurbeti, kotlari, kovači. Govore ciganski.

Bogdanović Dušan (1 k., Aranđelovdan). Ove godine (tj. 1948) iz Mrđenovca došao; tamo bio dve godine, pre toga u Dobriću od 1939, pre toga u Šapcu od 1924. Tišler (učio zanat u Valjevu) bio sve do dolaska u Dobrić, zatim kafedžija, sad opet tišler. Još u Mrđenovcu napravio vazdušnu centralu sa 12 volti, pre dve godine; proizvodi električnu struju pomoću akumulatora (do 5 sijalica).

Preki šor:

Gajičići (1 k., Đurđevdan). Paja, otac Milorada Gajičića iz Drenovca, 1910, a deda iz Bosne.

Perići (3 k., Nikoljdan). Cvejin (50 god.) otac Ljubomir, deda Ninko, pradeda Petar on iz Jadra, zvao se Bajirčević (četvrto koleno).

Antonići (3 k., Lazarovdan). Miroslavljev (25 god.) otac Milovan, deda Miloš, pradeda Jeremija Nepoznato.

Stevanovići (3 k., Nikoljdan). I oni su bili Trivunovići, iz Bajine Bašte, rod Gavrilovićima i Gavrićima. Isto i Marinkovići (10 k., Nikoljdan). 9 k. ovde, 1 k. u Grabičkom šoru. Nikolin (57 god.) otac Živan, deda Panta, pradeda Marinko on iz Bajine Bašte, brat Gavrilov.

Kuzmanovići (1 k., Jovanjdan). Živkov (26 god.) otac Obren, deda Obrad, pradeda Pavle on od Užica doselio.

Jeremići (5 k., Nikoljdan). Sa Pantelićima I bili jedna kuća. Milutinov (36 god.) otac Živan, deda Savko, pradeda Joca, čukundeda Jeremija. Nepoznato.

Gavrilovići (6 k., Jovanjdan). Radojev (72 god.) otac Makevija, deda Gavrilo on doselio iz Bajine Bašte.

Pantići II — Garibovići (3 k., Nikoljdan). Ranisavljev (60 god.) otac Milan, deda Garib. Nepoznato.

Cvejići (2 k., Jovanjdan). Nepoznato.

Jovanići (18k., Lučindan). Živanov (45 god.) otac Milinko, deda Vladimir, pradeda Jovan.Poreklom iz Like.

Adžamovići (1 k., Aranđelovdan). Iz Bogatića pre 60 godina, kao sluga.

Mitrovići (3 k., Lazarovdan). Milutinov (32 god.) otac Milan, deda Maksim, pradeda Matija. Nepoznato poreklo.

Maksimovići (3 k., Nikoljdan). Bosanci poreklom, pre 100 godina.

Bobići (1 k., Nikoljdan). Iz Lešnice Mačvanske pre 25 godina Marko došao, kupio imanje ovde. Poreklom iz Bosne, od Bosanske Krajine, pre 100 godina.

Josipović Rosa (1 k., Nikoljdan). Ona iz mačvanskog Belotića bila udata za Dobrosava Pantelića, 1918, pa se razvela pre 12 godina i otišla na očino imanje do okna.

Nikolići (2 k., Aranđelovdan). Iz Matijevca, pre 25 godina. Kovači sa pokretnim mešinama, a i zemljoradnici, dobili i zemlju. Pravi ciganski govor. Malo uvučeni sa puta.

Veliko Belo Polje:

Petrovići – Likići (4 k., Jovanjdan). Dragomirov (66 god.) otac Jovan, deda Živko, pradeda Petar zvani Ćora, čukundeda Ljiga on iz Like došao (po tome Likići). Pobegao iz Like. I danas stoje bisage okrugle, u njima Ljiga nosio pištolje (bisage čuva još Žarko, brat Dragomirov).

Srnići (27 k., Đurđvedan). U Velikom Belom Polju 14 k., u Malom Belom Polju 13 k. Milanov (57 god.) otac Manojlo, deda Đurađ. Nepoznato poreklo. Ima ih u Sremu, odavde 1813. godine prešli. Ima ih i u Šapcu, u Bolničkom šoru.

Đurđevići (1 k., Ignjatija). Miodragov (47 god.) otac Dragić, deda Milan, pradeda Vuk. Starosedeoci, bili tu kad se selo naseljavalo.

Mandići (2 k., Andrijovdan). Ljubišin (65 god.) otac Milentije, deda Branko on iz Crniljeva šabačkog, a tamo ranije iz Bosne, u doba ustanka.

Stojadinovići – Požarevci (1 k., Aranđelovdan). Živko od pre 20 godina, od Požarevca.

Jevtići (5 k., Nikoljdan). 3 k. u Velikom, 2 k. u Malom Belom Polju. Vojislavljev (43 god.) otac Pantelija, deda Marko, pradeda Jevta doselio se iz Galicije, „proterani otud”, Srbi bili.

Malo Belo Polje:

Gajići (1 k., Jovanjdan). Budimirov (38 god.) otac Dragi, deda Vasilije on iz Bosne.

Pandurovići (1 k., ; Markovdan). Milan iz Bele Reke od tamošnjih Pandurovića, pre : 25 godina. Dovela ga majka u familiju Aničića (pok. Dobrosava), čiji ded iz Bosne.

Jankovići (1 k., Trivunjdan očeva slava, a na imanje ovde Đurđevdan). Božidar (poginuo 1941) iz Crnobarskog Salaša 1920. došao.

IZVOR: Vojislav S. Radovanović, ŠABAČKA POSAVINA I POCERINA – Antropogeografska ispitivanja; iz terenskih beležnica građu priredila MILjANA RADOVANOVIĆ, 1994. (strane 319-322), priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Bogosavac živi 935 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,9 godina (38,4 kod muškaraca i 41,3 kod žena). U naselju ima 333 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,48.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 1.065
1953. 1.187
1961. 1.181
1971. 1.146
1981. 1.191
1991. 1.219 1.170
2002. 1.159 1.227
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
1.148 99,05%
Crnogorci
  
2 0,17%
Hrvati
  
1 0,08%
Ukrajinci
  
1 0,08%
Slovaci
  
1 0,08%
nepoznato
  
3 0,25%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]