Borbe oko Beograda (1914)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Borbe oko Beograda 1914.
Deo Srpske kampanje

Oštećena zgrada posle bombardovanja 1914. godine
Vreme28. jul13. decembar 1914.
Mesto
Ishod Pobeda Srpske vojske. Međutim, Austrougarska vojska osvaja Beograd u oktobru 1915. Beograd je bio okupiran sve do završnih operacija za oslobođenje Srbije krajem oktobra 1918.
Sukobljene strane
 Kraljevina Srbija  Austrougarska
Komandanti i vođe
Kraljevina Srbija Radomir Putnik
Kraljevina Srbija Živojin Mišić
Austrougarska Alfred Kraus
Austrougarska Liborijus fon Frank
Jačina
trupe određene za odbranu Beograda, Druga i Treća Armija Druga Austrougarska armija, ratni monitori

Beograd i Srbija su se nalazile na jugoistočnoj granici Austrougarske, i time su predstavljale prepreku Austrougarskoj i njenoj politici, koja je težila napredovanju prema Solunu i Carigradu. Samim činom presecanja pravca tog napredovanja Srbija je postala strateški cilj. S druge strane, položaj Beograda kao prestonice ga je činila strateškim ciljem i kao takvim veoma ranjivim, jer je bio i isturen, i nakon njegovog osvajanja bi bio otvoren put za osvajanje centralne Srbije.

Uvod u konflikt[uredi | uredi izvor]

Nikola Pašić je 25. jula 1914. predao odgovor austrougarskom poslaniku na ultimatum iz Beča, kojim je srpska vlada odbila određene tačke tog ultimatuma. Nakon toga, srpska vlada se sa svim ministarstvima i trezorima Narodne banke seli u Niš, a Vrhovna komanda u Kragujevac. Napustila se i ideja odbrane Beograda, i zato se iz grada povlače sve regularne vojne jedinice.

Po ratnom planu koji su još 1908. sastavili Živojin Mišić i Radomir Putnik, većina glavnih snaga bi se nalazile u unutrašnjosti zemlje. Beograd se ne bi branio iza gradskih zidina, kako se ranije činilo, već na širokom i dubokom frontu. Front bi se protezao od Vinče do Ostružnice, a frontovske strane bi se nalazile duž Save i Dunava. Gledano po dubini glavno uporište bilo bi na Torlaku. Ovako formiran front sa Beogradom u njegovom centralnom delu bi omogućio manevarsku odbranu.

Prve borbe[uredi | uredi izvor]

Prvi napadi austrougarske na Beograd su otpočele 28. jula kada je i objavljen rat. Ti napadi trebalo je da demonstriraju silu i da zadrže što veće snage u Beogradu da bi time glavnina austrougarskih snaga koja bi ušla preko Drine naišla na što manji otpor. Grad je bombardovan od strane austrougarske artiljerije sa leve obale Save, sa Bežanijske kose i sa monitora na Savi. Usled bombardovanja, veći deo stanovništva je napustilo grad.

Stari železnički most je srušen 29. jula 1914. oko 1 i 30.[1]

Za vreme Cerske operacije, koja je trajala od 12. do 24. avgusta, Beograd je bio uništavan od strane artiljerijskih jedinica druge austrougarske armije koja se nalazila u Zemunu.

Povlačenje vojske iz Beograda[uredi | uredi izvor]

Grobnica branilaca Beograda u zidu kalemegdanske tvrđave, iza Crkve Svete Petke

Austrougarske trupe su 8. septembra započele novu ofanzivu preko Drine i Vrhovna komanda je bila prinuđena da Prvu armiju prebaci iz Srema na Drinu, a jedinice koje su učestvovale u odbrani Beograda na položaje uz Savu. Povlačenje koje je prethodilo Kolubarskoj bici, koristio je neprijatelj da neprekidno bombarduje Beograd. Prva armija je zbog pritiska neprijatelja morala da se povuče sa položaja Prostruga-Rajac-Suvobor. Zbog te odluke, vojvoda Putnik je bio primoran da napredi povlačenje Druge i Treće armije sa položaja na Kolubari, na nove položaje u unutrašnjosti zemlje. Zbog odluke o skraćenju fronta, doneta je odluka da se Beograd napusti.

Povlačenje jedinica koje su učestvovale u odbrani Beograda počelo je ujutru 30. novembra. Tom prilikom su uništeni svi prelazi, mostovi i vijadukti na putevima i železničkim prugama. Austrougarske trupe su bez otpora ušle u Beograd 2. decembra.

Oslobađanje Beograda[uredi | uredi izvor]

Prva okupacija Beograda je trajala kratko, i to između 2. i 15. decembra 1914. godine. Beograd je oslobođen u završnoj fazi Kolubarske bitke koja je nazvana Beogradska operacija. Neprijatelj je poražen već 13. decembra od strane jedinica koje su činile odbranu Beograda, uz pomoć delova Druge armije. Time je otvoren put za ulazak Druge i Treće armije u Beograd.

Austrijski monitori otvaraju vatru na Beograd 29. Juli 1914.
Vazdušni snimak Kalemegdanske tvrđave 1914.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]