Borgward

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Боргвард)
Borgvard
nem. Borgward
Javna kompanija
DelatnostAutomobilska industrija
Osnovano1929.
OsnivačiKarl F. V. Borgvard
SedišteBremen, Nemačka
Rukovodioci
Kristijan Borgvard
ProizvodiAutomobili
Veb-sajtwww.borgward.com

Borgvard (nem. Borgward) je nemački proizvođač automobila sa sedištem u Bremenu. Kompaniju je osnovao Karl F. V. Borgvard (nem. Carl Friedrich Wilhelm Borgward) 1929. godine, a koja je prestala sa radom 1961. godine. Borgvard grupacija je u svoje vreme proizvodila vozila pod brendovima Borgvard, Hanza, Golijat i Lojd. Brend je ponovo pokrenuo Karlov unuk 2015. godine kada je na Međunarodnom salonu automobila u Frankfurtu prvi put predstavio potpuno nov automobil.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Osnivanje i rane godine[uredi | uredi izvor]

Golijat pionir

Početak stvaranja auto-kompanije Borgvard započinje još 1919. godine kada Karl Borgvard postaje partner i generalni direktor Bremer Reifen-Industrie GmbH, koja je u početku proizvodila sve od kuhinjske opreme do malih poljoprivrednih mašina. Kasnije Karl Borgvard uspeva da preusmeri proizvodnju na radijatore i blatobrane za automobilsku industriju, tačnije za firmu Bremer Hansa Lloyd Werken, čija su vozila u Prvom svetskom ratu teško oštećena. 1921. godine Karl Borgvard postaje jedini akcionar u kompaniji, koja je preimenovana u Bremer Kühlerfabrik Borgward & Co.[1]

Hanza 1100

Prvo vozilo koje je Borgvard projektovao i izgradio, 1924. godine, zvalo se Blitzkarren, što u prevodu znači munjevita kola. To je bilo lako dostavno vozilo sa tri točka i sa svega 2 konjske snage. Koristile su ga nemačke pošte, a kasnije i razni trgovci, pekari i drugi mali industrijalci. 1928. kompanija se širi i dobija novi naziv Goliath-Werke Borgward & Co GmbH. Naredne godine Karl Borgvard sa partnerom Vilhelmom Teklenborgom stiču većinski paket akcija u Hansa-Lloyd-Werke i postaju članovi Izvršnog odbora. 1931. godine spajaju Hansa-Lloyd-Werke sa Goliath-Werke Borgward & Co i nastaje nova firma Hansa-Lloyd und Goliath-Werke Borgward & Tecklenborg oHG. U to vreme nastaje naslednik munjevitih kola takođe trotočkaš pod nazivom Golijat pionir. 1934. godine lansiraju modele Hanza 1100 i Hanza 1700, to su bili prvi ozbiljni i veoma uspešni automobili, koji su se mogli ravnopravno nositi sa renomiranim proizvođačima kao što su bili Opel, Ford, Adler, Hanomag i drugi. Kompanija se dalje širi, kupuju se lokacije za nove fabrike, a Karl Borgvard 1937. postaje jedini vlasnik, čiji je naziv Hansa-Lloyd-Goliath Werke Carl F. W. Borgward. 23. septembra 1938. otvara se nova fabrika u Bremenu, a firma se zove Carl F. W. Borgward Bremen Automobil und Motoren Werke. 1939. godine Hanza modeli su preimenovani u Borgvard i spadaju među vodećim nemačkim automobilima. Iste godine napravljena su vozila pod nazivom Borgvard 2000/2300.[1]

Period nakon Drugog svetskog rata[uredi | uredi izvor]

U Drugom svetskom ratu fabrike su u velikoj meri uništene. Karla Bogrvarda su 1945. uhapsili Amerikanci i on je proveo dve i po godine u zatvoru. Godine 1948. preuzima kontrolu nad kompanijom i počinje sa proizvodnjom kamiona. Zbog racionalne raspodele sirovina i prodaje vozila, 1949. godine formira tri odvojene firme iz postojećeg poslovanja, a to su Lojd, Golijat i Borgvard. Na sajmu automobila u Ženevi 1949. predstavljen je Borgvard hanza 1500, prvi novi nemački automobil proizveden posle rata. Ovaj automobil je bio daleko ispred svog vremena, radilo se o prvom evropskom automobilu sa ponton karoserijom. Zatim dolazi model Borgvard hanza 1800. Firma ulazi u segment luksuznih automobila predstavljajući na salonu u Frankfurtu 1952. godine model Borgvard hanza 2400. Ovaj automobil je veoma loše prošao na tržištu. 10. juna 1954. lansirana je izuzetno popularna "borgvard izabela", kojih je prodato oko 200.000 komada. Bila je u verziji i kabrioleta i karavana.[2] Pedesetih godina 20. veka, Borgvard je predstavljao trećeg proizvođača automobila u Zapadnoj Nemačkoj nakon Folksvagena i Opela sa gamom malih, srednjih i luksuznih automobila, kao i lakih i težih komercijalnih vozila. Automobili su smatrani inovativnim, luksuznim, elegantnim, inženjerski preciznim i pouzdanim.[1] 1959. godine na sajmu u Frankfurtu prikazan je novi Borgvard 2300, koji će se kasnije zvati Borgvard P100. Bio je najprestižniji model kompanije i prvi nemački serijski automobil sa vazdušnim oslanjanjem točkova.[2]

Bankrot kompanije[uredi | uredi izvor]

Borgvard BX7

Početne probleme 1960. godine izazvali su gubici Lojda i Golijata. U isto vreme američka kompanija koja uvozi automobile je bankrotirala i dileri otkazuju preko 9000 vozila. Prodaja ide sve lošije, a vozila ima u velikim zalihama. 1961. Karl Borgvard odlazi iz firme, a kompanijom rukovodi Senat. Banke odbijaju plan da finansiraju 10 miliona maraka u kompaniju, a dobavljači ne isporučuju robu i tako je krajem 1961. Borgvard bankrotirao. Modeli Izabela i P100 su se proizvodili od 1967. do 1970. u Meksiku.[2] Za 42 godine postojanja proizvedeno je preko milion automobila sa znakom ove marke. Borgvard je pored automobila izrađivao i kamione, autobuse, ali i razne vrste plovila, pa čak i helikoptere.[3]

Novi početak[uredi | uredi izvor]

Unuk Karla Borgvarda, Kristijan Borgvard je na salonu u Ženevi 2015. godine najavio povratak brenda na tržište. Nakon 54 godine kompanija Borgvard je na salonu u Frankfurtu predstavila novi model pod nazivom Borgvard BX7. Međutim, Borgvard se vratio zahvaljujući kapitalu kineske kompanije Foton motor, koja će finansirati još pet novih modela.[4]

Na salonu automobila u Ženevi 2016. godine, Borgvard je predstavio dva modela, manji terenac BX5 i SUV-kupe BX6 TS.

Modeli[uredi | uredi izvor]

Sadašnji modeli[uredi | uredi izvor]

Nekadašnji modeli[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „Istorija Borgvarda” (na jeziku: engleski). borgward.com/cms/en/story. Arhivirano iz originala 25. 09. 2015. g. Pristupljeno 23. 9. 2015. 
  2. ^ a b v „History of Borgward” (na jeziku: engleski). www.borgward.nl. Arhivirano iz originala 03. 03. 2016. g. Pristupljeno 23. 9. 2015. 
  3. ^ „Unuk obnavlja dedinu auto-kompaniju posle pola veka” (na jeziku: srpski). b92.net/automobili. Pristupljeno 23. 9. 2015. 
  4. ^ „Borgvard BX7 zvanične slike” (na jeziku: srpski). automobili.rs. Arhivirano iz originala 16. 09. 2015. g. Pristupljeno 23. 9. 2015. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]