Borel-Lebegova lema

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Pored naziva Borel-Lebegova lema/teorema, alternativni naziv koji se koristi je i Hajne-Borelova teorema. Lema nosi naziv po francuskim matematičarima Emilu Borelu i Henriju Lebegu, odnosno Edvardu Hajneu.

U specijalnom slučaju, lema opisuje jedno važno svojstvo odsečaka realne prave, dok u opštem smislu podrazumeva svojstvo kompaktnosti metričkih prostora.

Definicija[uredi | uredi izvor]

Borel-Lebegova lema: Iz svakog pokrivača otvorenim intervalima, odsečka realne prave , može se izdvojiti konačan potpokrivač.

Dokaz[uredi | uredi izvor]

Označimo sa skup svih onih tačaka za koje važi da se odsečak može pokriti konačnim brojem otvorenih intervala. Taj skup očigledno nije prazan, jer mu pripada najpre tačka koja prema uslovima tvrđenja mora pripadati nekom otvorenom intervalu. Potrebno je dokazati da i tačka pripada skupu .


Pošto skup nije prazan i ograničen je odozgo, on mora imati supremum. Neka je njegov supremum. Ako pretpostavljamo da tačka ne pripada tom skupu, onda je , te i pripada odsečku , pa kao i svaka tačka tog segmenta, i pripada nekom otvorenom intervalu . Tada za neko važi: , jer bi inače to bilo supremum skupa .


Interval možemo pridružiti skupu , zato što je moguće i odsečak prekriti sa konačnim brojem otvorenih intervala. Međutim, ako bi bilo , tada bi se između i našlo još članova skupa zbog otvorenosti intervala , što je u suprotnosti sa time da je supremum skupa . Zbog toga, i pripada skupu , čime smo dokazali da se odsečak može prekriti sa konačnim brojem otvorenih intervala, što je i tvrđenje leme.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Dušan Adnađević, Zoran Kadelburg: Matematička analiza 1, Studentski trg, Beograd, 1995.