Boroštica (reka)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Reka Boroštica, dužine oko 15 km, nalazi se u zapadnom delu Srbije i nastaje od Đerekarskog vrela u južnom delu Peštera. Poznata je kao najduža ponornica u Srbiji.

Pogled na Pešter

Tok reke Boroštice[uredi | uredi izvor]

Đerekarska reka do Naboja teče klisurastom dolinom, a nizvodno se širi oko 1 km. Kod sela Boroštica ulazi u Peštersko polje, po kojem i dobija naziv. Ponire ispod huma Gorica, koji se nalazi na 1.173 m nadmorske visine i posle 18 m podzemnog oticanja ponovo izbija na površinu. U Pešterskom polju meandrira. U tom delu širina korita iznosi 2 m, a dubina 1 m. Glavni ponor je kod Suka u središnjem delu Pešterskog polja. Voda reke Boroštice izbija na Juriškim vrelima[1].

Pritoke reke Boroštice[uredi | uredi izvor]

Sa desne strane prima samo jednu pritoku Kamenjaču, koja je dugačka 4 km i koja teče Suvodolskom potolinom. Gornji deo doline Kamenjače predstavlja slepu dolinu. S leve strane Boroštica prima tri pritoke:

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Sjenički kraj : antropogeografska proučavanja : naučna monografija. Lješević, Milutin., Univerzitet u Beogradu. Geografski fakultet. Beograd: Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu. 2004. ISBN 978-86-82657-46-0. OCLC 69657649. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]