Borsipa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Planina Borsipa (u antici Babel). Nacrtao Faučer-Gudin.

Borsipa (sumerski: BAD.SI. (A) .AB.BAKI; akadski: Barsip i Til-Barsip)[1] ili Birs Nimrud (identifikovan sa Nimrodom) je arheološko nalazište u provinciji Vavilon u Iraku. Zigurat je danas jedan od najupečatljivijih preživelih ostataka koji je u kasnijoj talmudskoj i arapskoj kulturi identifikovan sa Vavilonskom kulom. Međutim, savremena nauka zaključuje da su ga sumersko-akadski graditelji Zigurata u stvarnosti podigli kao religiozni objekat u čast lokalnog boga Nabua, nazvanog "sinom" vavilonskog Marduka, što bi odgovaralo manjem sestrinskom gradu Vavilona.

Borsipa je bio važan drevni grad Sumera, sagrađen je sa obe strane jezera, oko 17,7 km (11,0 mi) jugozapadno od Vavilona, na istočnoj obali Eufrata.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Borsipa se pominje, obično u vezi sa Vavilonom, u tekstovima od perioda Ura III do perioda Seleukida, pa čak i u ranim islamskim tekstovima. Pominje se i u Vavilonskom Talmudu (Šabat 36a). Borsipa je bio zavistan od Vavilona i nikada nije bio sedište regionalne moći. Od 9. veka pre nove ere grad Borsipa je bio na granici južno od koje su ležale plemenske "kuće" Haldeje.

Jevrejski istoričar, Josif, spominje grad u vezi sa ratom Kira Velikog i Nabonida.[2] Hram Nabu u Borsipi srušen je 484. godine pre nove ere tokom suzbijanja pobune protiv ahemenidskog kralja Kserksa.[3]

Arheologija[uredi | uredi izvor]

Ruševine zigurata i hrama Nabu u Borsipi, Vavilonija, Irak

Godine 1854. rad u Borsipi sproveden je pod vođstvom Henrija Kresvikea Ravlinsona, a većinu iskopanja vršili su njegovi podređeni.[4] Ravlinson je lično otkrio temeljne prizme iz perioda Nabukodonosora II tokom restauracije vršene na hramu Nabu. Između 1879. i 1881. godine na ovom mestu je iskopaovanja vršio Hormuzd Rasam za potrebe Britanskog muzeja.[5][6] Koncentrirao se prevashodno na Ezidu, hram Nabua. Godine 1902., Robert Koldevej je radio u Borsipi tokom svog glavnog istraživanja u Vavilonu, uglavnom na hramu Nabu.[7]

Od 1980. godine austrijski tim Leopold-Franzens-Univerzitet Inzbruk na čelu sa Helgom Piesl-Trenkvalder i Vilfredom Alinger-Ksoličem je tokom šesnaest sezona vršio iskopavanja na ovom nalazištu. Rani radovi skoncentrisali su se na veliki zigurat E-ur-imin-an-ki i kasnije na hramu Nabu. Iskopavanja se trenutno ne mogu sprovesti zbog političkih događaja. Obavlja se obrada rezultata iskopavanja u okviru projekta "Uporedne studije Borsipa - Vavilon".[8][9]

Mnogi pravni administrativni i astronomski tekstovi na klinopisnim tablicama nastali u Borsipi i pojavili su se na crnom tržištu. Arhivi su počeli da ih objavljuju 1980-ih. Natpis Nabukodonosora II, „Borsipa natpis“, govori o tome kako je obnovio hram Nabu, „hram sedam sfera“, sa „ciglama plemenitih lapismela“. koji je morao biti prekriven bogatom plavom glazurom, sigurno bio nezaboravan prizor. Austrijski arheolozi utvrdili su da je Nabukodonosov zigurat obuhvatio ruševine manje kule iz drugog milenijuma pre nove ere. Kada je završen, dostigao je visinu od 70 metara, sa sedam terasa; čak i u propasti i dalje stoji neverovatnih 52 metra nad savršeno ravnom ravnicom. Neke table su pronađene, ali se arheolozi i dalje nadaju da će otkriti hramovski arhiv klinopisa, od kojih je bilo nekoliko primeraka u drevnim asirskim bibliotekama. Izbačen je klesani kamen temelja, koji detaljno opisuje Nabukodonosorov plan da se zigurat u Borsipi izgradi po istom planu kao u Vavilonu, od koga je sačuvan samo temelj. Nebukodonosor je izjavio da će Nabuova kula stići do neba,što stoji u još jednom natpisu. Rekonstrukcija pod patronatom Bel-Marduka rezimirana je na cilindru Antijoha I na akasdkom jeziku, i predstavlja primer izuzetnog kulturnog kontinuiteta regiona.[10]

Galerija[uredi | uredi izvor]

  • Izvorni drevni gipsani malter između cigli od blata, Borsipa, Babel, Irak
    Izvorni drevni gipsani malter između cigli od blata, Borsipa, Babel, Irak
  • Cigla od blata za žigom za izgradnju zigurata i hrama Nabu kod Borsipa, Irak, 6. Vek p.n.e.
    Cigla od blata za žigom za izgradnju zigurata i hrama Nabu kod Borsipa, Irak, 6. Vek p.n.e.
  • Ruševine oko zigurata i hrama boga Nabua u Borsipi, pokrajina Babel, Irak
    Ruševine oko zigurata i hrama boga Nabua u Borsipi, pokrajina Babel, Irak
  • Originalne pločice na gornjoj površini zigurata i hramu Nabu u Borsipi, Irak
    Originalne pločice na gornjoj površini zigurata i hramu Nabu u Borsipi, Irak
  • Gornja površina ruševina zigurata i hrama Nabu u Borsipi, Irak
    Gornja površina ruševina zigurata i hrama Nabu u Borsipi, Irak
  • Moderni cement koji pokriva drevne cigle na gornjoj površini zigurata i hrama Nabu, Borsipa, Irak
    Moderni cement koji pokriva drevne cigle na gornjoj površini zigurata i hrama Nabu, Borsipa, Irak
  • Ruševine donjeg dela zigurata i hrama Nabua u Borsipi, pokrajina Babel, Irak
    Ruševine donjeg dela zigurata i hrama Nabua u Borsipi, pokrajina Babel, Irak
  • Cigla od blata za žigom za izgradnju zigurata i hrama Nabu , Borsipa, Irak
    Cigla od blata za žigom za izgradnju zigurata i hrama Nabu , Borsipa, Irak
  • Gornji deo Kule jezika na ziguratu i hram Nabu u Borsipi, Irak
    Gornji deo Kule jezika na ziguratu i hram Nabu u Borsipi, Irak
  • Ruševine takozvane Kule jezika na ziguratu i hrama boga Nabua u Borsipi, pokrajina Babel, Irak. 6. vek pre nove ere
    Ruševine takozvane Kule jezika na ziguratu i hrama boga Nabua u Borsipi, pokrajina Babel, Irak. 6. vek pre nove ere
  • Ruševine takozvane Kule jezika iz zigurata Nabu u Borsipi, pokrajina Babel, Irak. 6. vek pre nove ere
    Ruševine takozvane Kule jezika iz zigurata Nabu u Borsipi, pokrajina Babel, Irak. 6. vek pre nove ere
  • Ruševine takozvane Kule jezika, zigurata i hrama Nabu u Borsipi, Irak
    Ruševine takozvane Kule jezika, zigurata i hrama Nabu u Borsipi, Irak
  • Ruševine zigurata i hram boga Nabu, Borsipa,pokrajina Babel, Irak, šesti vek pre nove ere
    Ruševine zigurata i hram boga Nabu, Borsipa,pokrajina Babel, Irak, šesti vek pre nove ere
  • Ruševine zigurata i hram boga Nabua u Borsipi, pokrajina Babel, Irak
    Ruševine zigurata i hram boga Nabua u Borsipi, pokrajina Babel, Irak

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ The Cambridge Ancient History: Prolegomena & Prehistory: Vol. 1, Part 1. Accessed 15 Dec 2010.
  2. ^ Josephus, Against Apion (Book 1, section 20)
  3. ^ M. A. Dandamayev, "Ezida Temple and the Cult of Nabu in Babilonia of the First Millennium", Vestnik drevnej istorii, no. 3, pp. 87-94, 2009
  4. ^ Henry C. Rawlinson, "On the Birs Nimrud, or the Great Temple of Borsippa", The Journal of the Royal Asiatic Society of Great Britain and Ireland, vol. 18, pp. 1-34, 1861
  5. ^ Hormuzd Rassam (1897). „Asshur and the Land of Nimrod: Being an Account of the Discoveries Made in the Ancient Ruins of Nineveh, Asshur, Sepharvaim, Calah, (etc)...” (PDF). Curts & Jennings. 
  6. ^ J. E. Reade," Rassam's Excavations at Borsippa and Kutha, 1879-82", Iraq, vol. 48, pp. 105-116, 1986
  7. ^ Robert Koldewey. The excavations at Babylon, University of Michigan Library, 1914; Robert Koldewey, "Die Tempel von Babylon und Borsippa", WVDOG 15, Leipzig, 1911, ISSN 0342-118X
  8. ^ W. Allinger-Csollich: Birs Nimrud I. Die Baukörper der Ziqqurat von Borsippa, ein Vorbericht. Baghdader Mitteilungen (BaM). Gbr. Mann, Berlin, vol. 22, pp. 383-499, 1991, ISSN 0418-9698
  9. ^ W. Allinger-Csollich, Birs Nimrud II: Tieftempel-Hochtempel: Vergleichende Studien Borsippa - Babylon, Baghdader Mitteilungen, vol. 29, pp. 95-330, 1998, ISSN 0418-9698
  10. ^ A. Kuhrt and S. Selwin-White, "Aspects of Seleucid Royal Ideology : The Cylinder of Antiochus I from Borsippa", Journal of Hellenic Studies 111 (1991:71-86)

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • G. Frame, The "First Families" of Borsippa during the Early Neo-Babylonian Period, Journal of Cuneiform Studies, vol. 36, no. 1, pp. 67–80, 1984
  • John P. Peters, The Tower of Babel at Borsippa, Journal of the American Oriental Society, vol. 41, pp. 157–159, 1921
  • Francis Joannes, Archives de Borsippa la famille Ea-Iluta-Bani : etude d'un lot d'archives familiales en Babylonie du VIIIe au Ve siecle av. J.-C, Droz, 1989
  • Susan Sherwin-White, Aspects of Seleucid Royal Ideology: The Cylinder of Antiochus I from Borsippa, The Journal of Hellenic Studies, vol. 111, pp. 71–86, 1991
  • Caroline Waerzeggers, The Carians of Borsippa, Iraq, vol. 68, pp. 1–22, 2006
  • Caroline Waerzeggers, The Ezida temple of Borsippa Priesthood, cult, archives (Achaemenid History vol. 15), Leiden, 2010 ISBN 978-90-6258-415-4

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Борсипа&oldid=26828587”