Bojčinovci

Koordinate: 43° 28′ 01″ S; 23° 19′ 59″ I / 43.467° S; 23.333° I / 43.467; 23.333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bojčinovci
bug. Бойчиновци
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastMontanska oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.1.616
 — gustina100 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate43° 28′ 01″ S; 23° 19′ 59″ I / 43.467° S; 23.333° I / 43.467; 23.333
Aps. visina139 m
Površina16,16 km2
Bojčinovci na karti Bugarske
Bojčinovci
Bojčinovci
Bojčinovci na karti Bugarske
Veb-sajt
www.boychinovtsi.bg

Bojčinovci (bug. Бойчиновци) su grad u Republici Bugarskoj, u severozapadnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Bojčinovci u okviru Montanske oblasti.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Položaj: Bojčinovci se nalaze u severozapadnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 150 km severno, a od oblasnog središta, (Montane grad je udaljen 15 km severozapadno.

Reljef: Oblast Bojčinovaca se nalazi u severnom podnožju Stare Planine. Grad se smestio u valovitom području do reke Ogoste, na oko 140 m nadmorske visine.

Klima: Klima u Bojčinovcima je kontinentalna.

Vode: Kroz grad protiče reka Ogosta. U oblasti ima i više manjih potoka.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Oblast Bojčinovaca je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka data oblast je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.

Godine 1878. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem. Naselje je dobilo gradska prava 1942. godine.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Demografija

Po procenama iz 2007. godine Bojčinovci su imali oko 1.600 stanovnika. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji.

Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavna.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]