Bojčinska šuma

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zaštićeno područje Bojčinska šuma
Info tabla

Bojčinska šuma[1] je močvarna šuma pod zaštitom države. Leži između naselja Progar (najbliže), Boljevaca i Ašanje, u opštini Surčin. Pripada rejonu Obedske bare. Nalazi se u ravničarskom predelu jugoistočnog Srema, na jugozapadnoj granici grada Beograda, 30 km od centra[2], između reke Save i kanala Jarčine.[3] Šuma služi kao izletište, sa brojnim sadržajima[4]. Od 1965. godine je zaštićen prirodni spomenik,[5]kao i nepokretno kulturno dobro kao znamenito mesto.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Deo šume u kome su se od leta 1942. do kraja rata, nalazili partizanski štabovi i jedinice, u „partizanskim bazama“ - zemunicama i osmatračnice pogranične partizanske čete Prvog sremskog partizanskog odreda. Spomen-ploča 4. jul 1963. godine

Za vreme Prvog svetskog rata u šumi se nalazilo sklonište za meštane i vojnike. Kralj Aleksandar koristio je kao lovište (1934. godine). Za vreme Drugog svetskog rata Bojčinska šuma je bila veoma značajan politički, vojni i ekonomski centar. [5] U njoj je 1941. podignut partizanski ustanak u Donjem Sremu.[6] U šumi se skrivao i narod iz okolnih sela, bežeći od neprijatelja – posebno Nemaca i ustaša. U više baza pod zemljom, koje su sačuvane do današnjih dana[6], mnogi borci iz centralne Srbije su sve do kraja rata, posle prelaska Save i kraćeg zadržavanja radi oporavka i obuke, nastavljali put prema istočnoj Bosni, a zatim se uključivali u žestoke bitke protiv neprijatelja.[7]

Do partizanskih baza, kroz sredinu šume, vodi asfaltni put. Na razdaljini od 2 km od ulaza u šumu, na mestu gde su se nekad nalazile partizanske baze, u kojima se skrivala sremska vojska po zemunicama i katakombama, nalazi se spomen-obeležje postavljeno 1963. godine. Mesto je pomalo zapušteno i prepušteno zaboravu. U produžetku, narednih 3 km, nalaze se bare i blato, pa je prohodnost otežana.[3]

Zbog svojih prirodnih vrednosti, istorijskog značaja i očuvanih objekata sa spomeničkim svojstvima, Bojčinska šuma je još 1965. godine zaštićena kao memorijalni prirodni spomenik.[5]

Memorijalna obeležja narodnooslobodilačke borbe[8][uredi | uredi izvor]

Na ivici Bojčinske šume, sa desne strane puta za Progar, postavljen je spomenik u formi betonskog stuba na postolju od grubo tesanog kamena pravougaonog oblika. Sa desne strane stuba ugrađena je bela mermerna ploča sa tekstom: „U leto 1942. godine u ovoj šumi vođena je prva borba u jugoistočnom Sremu između partizana i ustaša. 4. VII 1960. god. Savez boraca NOR-ta“. Spomen-obeležje od betona u formi pravougaonika nalazi se u Bojčinskoj šumi, na 2 km od lugarske kućice, sa desne strane puta za Ašanju. Sa lica je ugrađena bela mermerna ploča sa natpisom: „Ovaj deo šume od leta 1942. god. do oslobođenja služio je kao stalni bivak partizanskih štabova i jedinica a u isto vreme bile i zimnice partizanske baze i osmatračnice pogranične partizanske čete I sremskog odreda. 4. VII 1963. god. Udruženje boraca“.

Flora i fauna[uredi | uredi izvor]

Uzgajalište mangulica u Bojčinskoj šumi

Šuma zauzima površinu od 629,51 hektara.[4] Na njenoj teritoriji posebno je zastupljen hrast lužnjak, kao fragment nekada ogromnih starih nizijsko-močvarnih šuma. U šumi je ukupno evidentirano 185 biljnih vrsta, od kojih 15 imaju status zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta. U šumi raste 165 vrsta gljiva, od kojih 15 vrsta uživa status zaštite, dok se dve vrste nalaze na Crvenoj listi gljiva Evrope.[5] Osim hrasta, šuma je bogata je grabom i lipom, zastupljeni su topola, dren, zova i divlja ruža. U jednom delu šume raste sremuš, dok je na proleće ima dosta šumskih jagoda,[2] u močvarnim delovima ima perunike, a veoma je zastupljena i kopriva.[5]

U šumi je evidentirano 108 vrsta ptica odnosno 30% ukupnog broja vrsta ptica zabeleženih u Srbiji. Takođe, tu su 10 vrsta vodozemaca i gmizavaca, od čega čak 8 vrsta je zaštićeno zakonom.[5] Od divlje životinje, koje slobodno lutaju šumom, mogu se videti zečevi i srndaći.[2] U šumi svinjare drže svoje svinje, a mogu se naći i divlje svinje, koje se hrane žirevima.[3] Tu živi i veliki broj insekata, od kojih su posebno zapaženi komarci,[2] obadi i stršljenovi.[3]

Područje je i dalje relativno očuvano, poseduje velike prirodne vrednosti, ali mu zbog blizine urbane zone preti dalja degradacija,[9] zbog čega se nalazi pod zaštitom.

Uzgoj domaćih životinja[uredi | uredi izvor]

Na području Bojčinske šume nalazi se i uzgajalište svinja mangulica, kao i ergela konja dostupnih za jahanje posetiocima.[10]

Letnja pozornica[uredi | uredi izvor]

Letnja pozornica na rubu Bojčinske šume kod Progara

Na početku Bojčinske šume 2010. godine je izgrađena letnja pozornica po projektu arhitekte Zdravko Milinkovića. Pozornica je pokrivena debelom trskom, scenskog prečnika od 16 m. Uz pozornicu su dve svlačionice i natkriveno amfiteatarsko gledalište za 1.000 posetilaca.[11]

Neposredno iza pozornice, iste godine je izgrađena umetnička kolonija, koja se sastoji od šest drvenih kućica na rastojanju od po dvadesetak metara. Svaka kuća ima jednu sobu od 12 m² , kupatilo i terasu od 10 m², a prostor je klimatizovan.[12]

Pored pozornice se nalazi etno Restoran „Bojčinska koleba“, ugostiteljski objekat sačinjen od tipičnih sremačkih kuća za svinje, pokrivenih trskom. Nedaleko od restorana smešteni su i torovi sa mangulicama.[2]

Manifestacije[uredi | uredi izvor]

Spomenik NOB-a u Bojčinskoj šumi
  • Mada su nove vlasti 2001. ukinule Dan borca i Dan ustanka naroda Srbije,[13] u organizaciji Gradskog odbora SUBNOR-a Beograda i opštine Surčin, u Bojčinskoj šumi, praznici se i dalje tradicionalno proslavljaju, 4. i 7. jula, kao uspomena na početak antifašističke borbe.[6] Na ulazu u Bojčinsku šumu, pored puta za Progar, nalazi se spomenik prvoj borbi između partizana i ustaša u jugoistočnom Sremu, leta 1942. godine. Taj spomenik je podignut 1960.
  • Bojčinsko kulturno leto je kulturno-umetnički festival koji se održava od 2009. godine[14], svakog vikenda, i traje 5 meseci, od početka maja do kraja septembra.[2] Program se sastoji od poetskih večeri, pozorišnih predstava, muzičkih koncerata, na kojima se izvodi narodna muzika, rok, pop, diksilend, fado, džez i klasična muzika). Izvode se i drugi oblici scenske delatnosti. U organizaciji manifestacije učestvuje i veliki broj volontera. Ulaz na Bojčinsko kulturno leto, za svaki program je besplatan, dok posetioci mogu da daju dobrovoljni prilog.[4]
  • Umetničke kolonije[4]:
    • vajarska kolonija se nalazi na otvorenom prostoru, gde umetnici različitim tehnoloških postupcima obrađuju tradicionalne i nove materijale.
    • slikarska

Rekreacija[uredi | uredi izvor]

Glavna pešačka staza kroz šumu

Na raspolaganju su trim staza dužine 2 km sa 16 prepreka[15], vožnja fijakerom i jahanje na lipicanerima,[14] konjičkog kluba „Bojčin“.

Prevoz[uredi | uredi izvor]

Do ruba Bojčinske šume se može stići gradskim prevozom, autobusom 605, koji kreće iz Bežanije sa Ledina,[14] prolazi kroz Surčin, Jakovo i Boljevce pre nego što stigne u Progar. Istim putem se stiže i kolima iz pravca Beograda, ili sa auto-puta E70 isključenjem kod aerodroma u Surčinu, iz pravca Kupinova i Ašanje ili Bečmena i Petrovčića, a iz pravca Obrenovca se stiže Obrenovačkim mostom preko Save. U letnjoj sezoni, moguće je stići i brodićem javnog prevoza, koji polazi iz Bloka 45 i plovi Savom do Progara.[16]

Galerija slika[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Dosije znamenitog mesta, Bojčinska šuma”. Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda. Pristupljeno 7. 2. 2017. 
  2. ^ a b v g d đ Vreme - dodatak Vreme Beograda: „Manje poznata izletišta u okolini Beograda“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (5. mart 2016), 16.7.2009, pristup 7.5.2013
  3. ^ a b v g Čuvari blaga: „Bojčinska šuma“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. mart 2016), Mirjana Davidović, pristup 7.5.2013
  4. ^ a b v g Opština Surčin: Strategija održivog razvoja gradske opštine Surčin 2011—2021 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (25. mart 2016), april 2012. Beograd, pristup 7.5.2013
  5. ^ a b v g d đ Srbija šume br. 116: „Obeležen Međunarodni dan šuma i Svetski dan voda“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. jul 2014), Tijana Grulović, Tanja Dojčinović, jun 2012, pristup 7.5.2013
  6. ^ a b v SUBNOR: „Veliko druženje u slavnoj šumi“, 4.7.2012, pristup 7.5.2013
  7. ^ SUBNOR: „Druženje u Sremu“, 18.6.2012, pristup 7.5.2013
  8. ^ „Beograd se seća (spomenici i spomen obeležja Narodnooslobodilačkog rata” (Beograd). 1964. 
  9. ^ Grad Beograd: „Studija o zaštiti Bojčinske i Lipovičke šume, kao i Forlanda leve obale Dunava“, 14.7.2011, pristup 7.5.2013
  10. ^ „Bojčinska šuma. Da li ste istrajni na svom putu?”. Dizajn planina. 14. 7. 2017. Pristupljeno 6. 7. 2021. 
  11. ^ Opština Surčin: „Letnja pozornica Bojčinska šuma u Progaru“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (25. mart 2016), pristup 7.5.2013
  12. ^ Opština Surčin:„Umetnička kolonija“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. avgust 2017), pristup 7.5.2013
  13. ^ Vreme br. 1070: „Zašto Srbija nema antifašistički praznik“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. avgust 2017), Jovana Gligorijević, 7.7.2011, pristup 7.5.2013
  14. ^ a b v Opština Surčin: „Bojčinsko leto“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. septembar 2016), pristup 7.5.2013
  15. ^ Bojčinska koleba: „Sport“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (25. mart 2013), pristup 7.5.2013
  16. ^ Bojčinska koleba: „Gde smo“ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. mart 2013), pristup 7.5.2013

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]